Video
Predsjednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić odao je poštu nevinim stradalnicima čiji životi su ugašeni u najmračnijim vremenima zajedničke istorije.
“Jasenovac – najveće stratište na prostoru nekadašnje Jugoslavije, zločinački logor u kome su život izgubili Srbi, Jevreji, Romi i brojni drugi narodi, uključujući Hrvate antifašiste koji su odbili biti dio ustaškog mraka – stoji kao bolno svjedočanstvo o dubini ljudskog zla”, poručio je Mandić.
On je kazao kako je Mauthauzen, jedan od najozloglašenijih koncentracionih logora nacističke Njemačke, postao mučilište za preko 190.000 ljudi, od kojih je najmanje polovina izgubila živote u nečovječnim uslovima.
Dahau je, dodaje Mandić, bio koncentracioni logor koji je maltene sinonim nacističkog režima jer je, kako kaže, aktiviran i otvoren 1933. godine, odmah po dolasku nacista na vlast u Njemačkoj.
“U ovom logoru, na zahtjev samog Adolfa Hitlera, bio je zatočen i naš Donjemoračanin, nekadašnji Mitropolit crnogorsko-primorski i Patrijarh Srpske pravoslavne crkve g. Gavrilo Dožić, koji je do smrti dijelio sudbinu svog stradalnog naroda. Zajedno sa njim, zatočeništvo je dijelio i Sveti Nikolaj Ohdridski i Žički, veliki pastir srpskog naroda”, poručio je Mandić.
Ovaj dan, istakao je on, nije samo podsjetnik na strašnu prošlost, već je i prilika da zajednički uputimo jasnu poruku budućnosti: da se nikada više i nigdje ne ponove katastrofe koje su uništile na milione života.
Mandić je podsjetio da je, prilikom zvanične posjete Državi Izrael, imao čast da se sastane sa g. Efraimom Zurofom, posljednjim živim lovcem na naciste i čovjekom koji je svojim predanim radom priveo pravdi Dinka Šakića, zloglasnog zapovjednika Jasenovca.
“Zadovoljstvo mi je što će g. Zurof veoma brzo posjetiti Crnu Goru, te da ćemo tom prilikom odati poštu i komunisti dr Milu Boškoviću, našem Baraninu, koji je bio prva žrtva iz naše zemlje u pomenutom logoru, kao i stotinama oficira i intelektualaca pripadnika Jugoslovenske vojske u otadžbini iz Crne Gore koji su 21. na 22. april 1945. zvjerski poklani u ovom logoru”, kazao je Mandić.
Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije poručio je da je Jasenovac, kao stravično mučilište i logor smrti, zbirno ime za sva stradanja na području Kraljevine Jugoslavije, u toku okupacije, Srba, Jevreja i Roma i ostalih pravdoljubivih ljudi.
“Mi ovdje u Crnoj Gori možemo biti ponosni što je naša vlast donijela Rezoluciju o poštovanju žrtava genocida u Jasenovcu, Mauthausenu i Dahauu, jer su naši sunarodnici i svih srpskih zemalja, a i iz Crne Gore, stradali u tim logorima. Vidimo kakav je bio odnos SPC prema nacizmu i po tome, ne samo što su stradali trojica naših uglednih arhijereja na samom početku rata od nacizma, nego i što su u toku rata mnogi bili mučeni od strane nacista, a naš svetopočivši patrijarh Gavrilo i sveti vladika Nikolaj bili i zatočenici zloglasnog logora Dahau”, rekao je Joanikije.
Potpredsjednik Vlade Budimir Aleksić poručio je da je naša obaveza i zadatak da otrgnemo od zaborava stradanja Srba, Jevreja i Roma u Jasenovcu i u Drugom svjetskom ratu uopšte.
“Među prvim žrtvama te „fabrike smrti“, u kojoj je – prema podacima Enciklopedije Britanika, i Jugoslovenske Komisije za utvrđivanje ratnih zločina ubijeno više od 800 hiljada ljudi, bio je komunista iz Crne Gore Milo Bošković. A u aprilu 1945. u Jasenovcu je mučenički stradalo cjelokupno vođstvo Jugoslovenske kraljevske vojske iz Crne Gore”, naveo je Aleksić.
Predsjednica Jevrejske zajednice u Crnoj Gori Nina Ofner Bokan poručila je da su se okupili kako bi se prisjetili, iskazali poštovanje, ali i da postave pitanje savjesti.
“Kao Jevrejka, ne mogu da prihvatim selektivno sjećanje. Kao predsjednica Jevrejske zajednice Crne Gore, vjerujem da nijedna žrtva ne smije biti zanemarena. Zatvaranje očiju i ravnodušnost pred tuđom patnjom je kukavičluk. Patnja nema nacionalnost. Nepravda ne poznaje etničke i vjerske granice. A savjest mora biti univerzalna za sve. Svi smo dužni pogledati se se prvo u ogledalo i očistiti svoje dvorište, kako bi imali moralni legitimitet optužiti nekog drugog. Zato večeras ne govorimo da bismo optuživali i dijelili se među sobom, već da bismo sjetili, pozvali na buđenje savjesti i na pomirenje”, kazala je ona.
Ofner Bokan je poručila i kako je među prisutnima i gospođa Ester Bajer – koja je kao djete preživjela logor Sajmište.
Izvršni direktor Centra za afirmaciju RE populacije Nardi Ahmetović poručio je da romske žrtve ne pripadaju samo romskoj zajednici i da zato sjećanje na njih mora biti zajedničko, jednako snažno kao i sjećanje na sve druge žrtve fašizma.
“Jer kada izdvojimo jedne da bismo zaboravili druge, tada izdamo sve. Zato Crna Gora, ali i cijela Evropa, moraju gajiti kulturu sjećanja, ali i priznanja. Priznanja boli, priznanja istine, priznanja vrijednosti svakog čovjeka bez obzira na njegovo porijeklo, jezik ili vjeru. Jer sve što ne priznamo, plašim se, ponoviće se”, istakao je Ahmetović.
Preporučeno
Akademiju je uveličalo i pojanje Hora Svetog apostola i jevanđeliste Marka iz Podgorice, pod dirigentskom palicom gospođe Ljudmile Radović.
