Škola broji 12 učenika koji pohađaju nastavu od prvog do devetog razreda. Njih za život sprema 10 prosvjetnih radnika. Direktorica Vesna Vuksanović ističe da su određene sanacije radili sami.
„Imamo profesore koji su sami kupovali i krečili svoju učionicu. Vidjećete da ima učionica koje nisu okrečene sigurno i 15 godina. Podovi su grozni i teško je održavati higijenu. To su velike pare i ne znam hoće li se podovi mijenjati. Hodnik je bio grozan, to smo iskrpili jer je bilo puno rupa a zidove smo krečili sami. Domar i neko od nas, profesori, uvijek je bio neko da pomogne , kazala je Vuksanović.Školi je potrebna hitna sanacija fasada, zamjena dotrajalih prozora, ali i osposobljavanje fiskulturne sale kako bi se djeci obezbijedili normalni uslovi za nastavu.
„Nismo imali para. Imali smo neku donaciju od jedne bakice, to je jedino što smo dobili za ove četiri godine, od toga smo kupili dva laptopa. Ima dana kada imamo problema sa strujom, kad nemamo signale dobre i na tom problemu je trebalo raditi“, dodala je Vuksanović.
Iako vršnjaci u gradskim školama imaju adekvatne uslove za nastavu, učenici ove ustanove traže malo.
Ilija Čađenović, jedan od učenika je istakao da bi volio da se iz hemije dobiju nove supstance, jer je sve staro. Dodaje da su mikroskopi stari, da je neophodno da se sala preuredi jer kako je kazao, Dan škole se organizuje u hladnim hodnicima.
„Najviše bih volio sala da se uradi i tamo da smo kad pada kiša i da provodimo vrijeme i to je ono što bih ja volio“, kazao je Milan Grba, učenik škole „Šćepan Đukić“.
Dragana Pejanović, učenica te škole ističe da su neophodne sprave za hemiju i fiziku, instrumenti za muzičko, sala, kao i oprema za fizičko.
Nastavnik Dragutin Adžić iako 40 godina radi u ovoj školi, sa osmijehom i voljom dočeka novu generaciju učenika.
„Počeo sam sa radom u ovoj školi ovdje 1983. godine. Četrdesetprva generacija je otpraćena, a četrdesetdruga su ovi koji sada idu. Većinom, tako sam i navikao od početka da radim klasičan način sa učenicima jer mi se čini da im tako najviše mogu pomoći“, kazao je Adžić.
Prednost prigradskih škola u odnosu na gradske je velika, ističe nastavnik Nikac Bulatović.
„Što se tiče mog predmeta, tu smo da kažem u deficitu sa tim supstancama, ne možemo da izvedemo neke oglede, sve se bazira na teoriji, a što se tiče biologije u takvoj smo životnoj sredini i mnogo nam je lakše. Kad su lijepi dani, izađemo sa učenicima u dvorište i prošetamo livadama i pravimo herbarijum, to nam je obavezno“, istakao je Bulatović.
Preporučeno
Za sanaciju fiskulturne sale i fasade potrebno je izdvojiti oko 30 hiljada eura, što u školi procjenjuju kao malu cijenu za ono što daju zauzvrat.
Video