U razgovoru za portal ETV bez političkih rukavica, Vuksanović Stanković poručuje da je Crna Gora 21. maja izvojevala istorijsku pobjedu nad sopstvenim podjelama, ali upozorava da je jedna od najvećih grešaka nakon referenduma bilo uvjerenje da je pitanje državnog identiteta jednom zauvijek završeno.

Govoreći o aktuelnoj vlasti, ocjenjuje da dio političkih struktura formalno učestvuje u institucijama sistema, dok suštinski nikada nije prihvatio crnogorsku državnost. Posebno se osvrće na djelovanje Andrije Mandića, odnos predsjednika Jakova Milatovića prema identitetskim pitanjima, ali i poziciju Pokreta Evropa sad između, kako kaže, „Brisela i srpskog sveta“.

Istovremeno, naglašava da 21. maj pripada svim građanima Crne Gore, bez obzira na to kako su glasali 2006. godine, uz poruku da država može opstati samo na snažnim institucijama, obrazovanju, kulturi i jasno definisanoj državnoj politici.

U intervjuu za Portal ETV govori i o mladima, političkom razočaranju, građanskoj Crnoj Gori, mogućem povratku u politiku i viziji države u narednih dvadeset godina.

Portal ETV: Šta za Vas predstavlja 21. maj 2006. godine?

Vuksanović Stanković: 21. maj 2006. godine predstavlja jedan od najvažnijih datuma savremene crnogorske istorije. To je trenutak kada je Crna Gora demokratskim putem, kroz referendum, obnovila svoju državnu nezavisnost.

Tog dana nijesmo pobijedili jedni druge – pobijedila je Crna Gora.

Za mene to nije bio samo politički rezultat, već potvrda višedecenijske ideje da Crna Gora ima pravo da sama odlučuje o svojoj budućnosti. Ono što taj datum čini posebno velikim jeste činjenica da je sve ostvareno mirno, demokratski i u skladu sa evropskim standardima. Danas vjerujem da je to najveće političko dostignuće moderne Crne Gore.

To je bila civilizacijska pobjeda Crne Gore i svih njenih građana.

CRNA GORA JE OSTALA KUĆA SVIH NJENIH GRAĐANA

Portal ETV: Šta smatrate najvažnijim rezultatima Crne Gore u prethodnih dvadeset godina?

Vuksanović Stanković: Crna Gora je u ovom periodu napravila nekoliko istorijskih iskoraka. Prije svega, međunarodno priznanje i pozicioniranje države na globalnoj mapi, zatim članstvo u NATO-u, kao i napredak na evropskom putu, predstavljaju ključne strateške uspjehe.

Uprkos svim pokušajima podjela, Crna Gora je ostala kuća svih njenih građana. Generacije koje su stasavale nakon obnove nezavisnosti odrasle su sa osjećajem da imaju svoju državu, a to nije mala stvar.

Takođe, Crna Gora je, uprkos brojnim izazovima, uspjela da očuva svoj multietnički i građanski karakter. U regionu koji je često bio opterećen sukobima, to nije beznačajno. Upravo su to temelji na kojima i dalje možemo graditi stabilnu i evropsku budućnost.

PATRIOTIZAM NIJE PAROLA

Portal ETV: Gdje vidite najveće propuste države nakon obnove nezavisnosti?

Vuksanović Stanković: Bilo bi neodgovorno reći da je sve bilo dobro.

Voljeti Crnu Goru ne znači ćutati o njenim problemima i greškama, već upravo suprotno. Mislim da je jedna od najvećih grešaka nakon obnove nezavisnosti bila uvjerenost da je pitanje crnogorskog državnog i nacionalnog identiteta trajno riješeno samim referendumom.

Država se ne čuva samo granicama i međunarodnim priznanjima. Ona se čuva obrazovanjem, kulturom, institucijama i jasnom državnom politikom.

Na tom planu bilo je ozbiljnih propusta. Nedovoljno se ulagalo u jačanje svijesti o crnogorskoj istoriji, kulturi i građanskom identitetu. Često se iz političkog komfora izbjegavalo otvaranje važnih pitanja, a država ne smije imati komfor kada je riječ o sopstvenom identitetu.

Najveći problem je što nijesmo dovoljno ojačali institucije. Država je predugo bila opterećena partitokratskim sistemom, u kojem su politički interesi često bili ispred javnog interesa.

Pitanje vladavine prava, legaliteta, legitimiteta i borbe protiv korupcije nije riješeno na način koji bi građanima ulivao puno povjerenje. Crna Gora je imala istorijsku šansu da nakon obnove nezavisnosti izgradi snažnije institucije, i ta šansa je djelimično propuštena.

Ja to govorim ne da bih umanjila značaj svega što je urađeno nakon 2006. godine, jer bi to bilo nepravedno, već zato što ozbiljna država mora imati snagu za samokritiku.

Da smo snažnije gradili institucije i više ulagali u obrazovanje, kulturu i državnu strategiju identiteta, danas bi Crna Gora bila manje podijeljena. Patriotizam nije parola – patriotizam je sistemski rad da država bude svjesna sebe.

GRAĐANSKA CRNA GORA NIJE DATA JEDNOM ZAUVIJEK

Portal ETV: Da li je država dovoljno radila na jačanju crnogorskog identiteta?

Vuksanović Stanković: Obnova nezavisnosti bila je početak jednog procesa, a ne njegov kraj.

Država se ne gradi samo političkim odlukama, već i kroz obrazovni sistem, kulturu, nauku i jasnu državnu politiku. Mislim da u tom segmentu nije bilo dovoljno kontinuiteta ni strateške posvećenosti.

Često se podrazumijevalo da je pitanje identiteta završeno referendumom, a to u praksi nije tako. Posljedice toga osjećamo i danas.

Građanska Crna Gora nije data jednom zauvijek. Ona se mora braniti svakog dana – institucijama, obrazovanjem i razvojem kulture dijaloga.

Bio je ozbiljan pokušaj da se Crna Gora udalji od svog evropskog i zapadnog puta, i na to sam kontinuirano upozoravala i u Skupštini. Ipak, vjerujem da većinska Crna Gora želi mir, evropske vrijednosti i međusobno poštovanje.

PITANJE CRKVE JE PITANJE SUVERENITETA

Portal ETV: Kako danas gledate na pitanje crkve i Temeljnog ugovora sa SPC?

Vuksanović Stanković: Pitanje crkve u Crnoj Gori nikada nije bilo samo vjersko pitanje. Ono je pitanje istorijskog kontinuiteta, kulturnog identiteta i državnog suvereniteta.

Smatram da prethodna vlast godinama nije imala dovoljno političke hrabrosti i državne strategije da ovo pitanje rješava ozbiljno, institucionalno i u skladu sa istorijskim činjenicama.

Kasnije je nova vlast, umjesto dijaloga i zaštite državnih interesa, kroz Temeljni ugovor otvorila brojna pitanja – od pitanja imovine do uticaja drugih država preko crkvenih struktura.

Ne možete zanemariti činjenicu da je u Ustavu Knjaževine Crne Gore iz 1905. godine Crnogorska pravoslavna crkva definisana kao autokefalna. To je istorijska činjenica koju niko ozbiljan ne može izbrisati.

Pri tome želim da budem potpuno jasna: svako u Crnoj Gori ima pravo na svoju vjeru i svoju crkvu. Ovo nije borba protiv vjernika. Ovo je pitanje odnosa države prema sopstvenom identitetu i suverenitetu.

Ozbiljne države nikada ne prepuštaju pitanje identiteta stihiji, jer kada država odustane od sebe, uvijek se nađe neko drugi da odlučuje umjesto nje.

NE MOŽETE PRIMATI PRIVILEGIJE DRŽAVE, A OSPORAVATI NJENO POSTOJANJE

Portal ETV: Kako komentarišete činjenicu da pojedini visoki državni funkcioneri ne obilježavaju 21. maj?

Vuksanović Stanković: U demokratskom društvu svako ima pravo na politički stav i lično uvjerenje. To nije sporno. Ali postoji i druga dimenzija, a to je odgovornost prema državi u kojoj obavljate javnu funkciju.

To nije pitanje političkih razlika, već pitanje političke i moralne dosljednosti.

Nikada nijesam tražila da svi vole iste partije ili imaju isti identitetski osjećaj. Ali elementarno poštovanje države u kojoj obavljate najviše funkcije mora postojati.

Paradoks je da danas neki ljudi grade karijere upravo na institucijama države koju nijesu željeli. Ne možete biti na najvišim državnim funkcijama, koristiti sve privilegije sistema, a istovremeno osporavati temeljni istorijski i politički okvir te iste države.

Konkretno, smatram da jedan od glavnih problema predstavlja djelovanje političkih struktura koje formalno učestvuju u institucijama sistema, a suštinski ne prihvataju crnogorsku državnost.

Na zaustavljanju evropskog i građanskog puta Crne Gore aktivno rade politički subjekti okupljeni oko ideologije koja Crnu Goru ne doživljava kao samostalnu i punopravnu državu.

Drugi problem je ponašanje predsjednika države koji često pokušava da sjedi na dvije stolice. Kada predsjednik države vodi politiku balansiranja između jasno suprotstavljenih vrijednosti, onda to više djeluje kao politička kalkulacija nego kao odgovorno vođenje države.

Ako se neko deklarativno zalaže za evropsku Crnu Goru, a istovremeno politički afirmiše ljude i ideologije koje su otvoreno vrijeđale Crnogorce i osporavale crnogorski identitet, onda građani imaju pravo da postave pitanje političke dosljednosti.

Takođe, imamo i situaciju unutar Pokreta Evropa sad, gdje se jasno prepoznaju dva politička pravca – jedan koji Crnu Goru vidi kao evropsku i građansku državu i drugi koji formalno podržava evropski put, ali suštinski djeluje drugačije.

Zato je odgovornost nosilaca vlasti da jasno odluče da li je njihov politički pravac Brisel ili “srpski svet”.

Ipak, 21. maj pripada svim građanima Crne Gore – i onima koji su glasali za nezavisnost i onima koji nijesu. Jer je ovo danas zajednička država svih nas.

PODJELE SU ČESTO POLITIČKI PODSTICANE

Portal ETV: Da li je Crna Gora danas podijeljeno društvo?

Vuksanović Stanković: Crna Gora je i dalje opterećena podjelama i to je činjenica. Ali mislim da te podjele nijesu spontane, već često politički podsticane, jer podjele nekima postaju sredstvo očuvanja političkog uticaja.

Građanima Crne Gore potrebni su stabilnost, ekonomska sigurnost i evropski standard života, a ne konstantno otvaranje identitetskih tema kao političkih sukoba.

Vrijeme je da fokus vratimo na život građana.

IDENTITET SE NE PODRAZUMIJEVA – ON SE GRADI I ČUVA

Portal ETV: Kako danas ocjenjujete identitetsku politiku prethodne vlasti?

Vuksanović Stanković: Mislim da je prethodna vlast imala period snažne političke energije, ali nedovoljno sistemskog pristupa izgradnji državnog identiteta.

Postojalo je uvjerenje da su neke stvari trajno završene, što se pokazalo kao nedovoljno dugoročno. Država mora imati kontinuiranu politiku identiteta, jer se identitet ne podrazumijeva – on se gradi i čuva.

NIKADA SE NIJESAM STIDJELA ŠTO SAM BRANILA CRNU GORU

Portal ETV: Da li ste danas razočarani političkim procesima u Crnoj Gori?

Vuksanović Stanković: Ne bih to nazvala razočaranjem. Prije bih rekla da sam zabrinuta zbog pravca u kojem se politički diskurs razvija.

Previše je dnevne politike, ličnih obračuna i kratkoročnih interesa, a premalo strateškog promišljanja o državi.

Crnoj Gori je potreban ozbiljan politički pristup ozbiljnih ljudi i ozbiljnih političkih subjekata.

Kada branite dostojanstvo svoje države, nekad morate govoriti jasno i bez kalkulacija. Možda bih danas neke stvari rekla mirnijim tonom, ali suštinski ne bih promijenila ništa.

Nikada se nijesam stidjela niti plašila što sam glasno branila građansku, antifašističku i evropsku Crnu Goru.

NAŠA GENERACIJA OBNOVILA JE DRŽAVU, NJIHOVA MORA OBNOVITI POVJERENJE

Portal ETV: Šta biste poručili mladima koji ne osjećaju posebnu emociju prema 21. maju?

Vuksanović Stanković: Razumijem ih. Mladi danas gledaju kvalitet života, posao, pravdu i perspektivu. Ali upravo zato je važna nezavisna država – da imate mogućnost da sami uređujete društvo po svojoj mjeri.

Naša generacija je obnovila državu. Njihova generacija mora obnoviti povjerenje u institucije

CETINJE ĆE UVIJEK IMATI POSEBNO MJESTO

Portal ETV: Gdje ste biti 21. maja?

Vuksanović Stanković: 21. maj je državni praznik i ja ga doživljavam kao dan svih građana Crne Gore.

Ovaj veličanstveni praznik uvijek provodim u mojoj voljenoj, jedinoj i nezavisnoj Crnoj Gori. 

Kada govorimo o proslavi Dana nezavisnosti, Cetinje, kao prijestonica i simbol crnogorske istorije, uvijek ima posebno mjesto u tom kontekstu. 

UVIJEK ĆU URADITI SVE ZA SVOJU DRŽAVU

Portal ETV: Građane zanima i Vaš mogući povratak u politiku? 

Vuksanović Stanković: Danas ne govorim o funkcijama niti političkim kandidaturama. Moja pažnja usmjerena je na Crnu Goru i na to kako se može unaprijediti njen institucionalni i društveni okvir.

Političke odluke nijesu pitanje trenutka, već šireg konteksta i odgovornosti.

U svakom momentu uradiću sve što treba za moju državu, jer mi je država na prvom mjestu. U svakom trenutku biću tu za moju Crnu Goru. 

IZA SVAKIH IZBORA OSTAJU IDEJE

Portal ETV: Kako danas gledate na rezultate koje ste ostvarili na predsjedničkim izborima?

Vuksanović Stanković: Izborni rezultati izraz su volje građana i ja ih uvijek poštujem.

Ono što ostaje iza svakih izbora jesu političke ideje i vrijednosti za koje se neko zalagao, i to je ono što za mene ima trajni značaj.

Da li je na moj rezultat uticala samo volja građana – mislim da građani najbolje znaju odgovor na to pitanje.

VIDIM CRNU GORU KAO UREĐENU EVROPSKU DRŽAVU

Portal ETV: Kako vidite Crnu Goru u narednih dvadeset godina?

Vuksanović Stanković: Vidim je kao članicu Evropske unije, uređenu državu jakih institucija i društvo u kojem se ljudi neće dijeliti po vjeri i naciji, već po tome jesu li dobri i pošteni ljudi.

To je ona Crna Gora za koju su se borile generacije prije nas.

CRNU GORU NIKO NEĆE ZAUSTAVITI NA PUTU KA EVROPSKOJ UNIJI

Portal ETV: Može li Crna Gora postati naredna članica Evropske unije?

Vuksanović Stanković: Crna Gora je obnovila svoju državnost 2006. godine. Danas je pred njom možda teža faza – da izgradi snažne institucije, smanji podjele i obezbijedi evropski kvalitet života svojim građanima kako bi konačno postala članica Evropske unije.

Država nije završen projekat. Država se svakog dana potvrđuje i brani.

Definitivno se vidi da Evropska unija želi Crnu Goru u svojoj porodici. Kada je riječ o vlasti u Crnoj Gori, gotovo sve partije se deklarativno zalažu za evropski put.

Međutim, unutar same vlasti postoje politički subjekti koji kontinuirano rade protiv toga. Zato je odgovornost nosilaca vlasti da jasno odluče kojim putem žele da vode državu.

Sigurna sam da će Crna Gora ući u Evropsku uniju i da nas u tome niko neće zaustaviti.

Oni koji interese drugih država stavljaju ispred interesa sopstvene države biće predmet političkog i istorijskog suda vremena.

IZBORI 2027. MOGU DONIJETI NOVU POLITIČKU KONSOLIDACIJU

Portal ETV: Šta očekujete od izbora 2027. godine?

Vuksanović Stanković: Vjerujem da su građani imali priliku da vide šta su donijele promjene nakon 2020. godine.

Svaka promjena može biti korisna, jer pokaže da li se iz nje rodilo nešto dobro ili loše.

Vjerujem da će izbori 2027. godine dovesti na vlast ljude koji će se iskreno i snažno zalagati za evropski put Crne Gore i interese njenih građana, a ne za uske političke ili tuđe državne interese.