Video
“Epidemije virusnih i drugih zaraznih bolesti poznate su u narodu od davnina kao ,,morije“ ili ,,mač božiji“. Desetkovale su čitave narode na svim kontinentima. Među njima, velike boginje ili variola vera su jedna od najtežih sa letalitetom do 40 procenata. Današnja epidemija izazavana korona virusom kovid-19 i epidemija variola vere 1972. godine u bivšoj Jugoslaviji ne mogu se uporediti. Variola je bila jako poznata, znalo se šta ona radi, šta prizvodi, bili smo umreženi u svjetsku mrežu i imali laboratoriju koja je u svakom momentu spremna da postavi dijagnozu. Iako smo sve znali o varioli: kako izgleda na elektronskom mikroskopu, njegove imunološke osobine, imali smo vakcinu, pri pojavi bolesti je postojao strah jer je letalitet bio visok. O koroni ovoj sada, koja se razlikuje od onih ranije, nismo ništa znali, bili smo suočeni sa totalno nečim nepoznatim.
Prvi korona virus je izolovan 1986 godine: znali smo da su u cirkulaciji u prirodi u divljim i domaćim životinjama i da s vremena na vrijeme prave neke probleme koji nisu bili alarmantni. Niko nije mario šta se dešava sa korona virusom kod čovjeka jer nije bilo ekscesa. Kod bolesnika sa respiratornim infekcijama 1965. godine izolovan je prvi humani korona virus. Posle toga je nastao vakuum i zatišje – vidjelo se da svake godine imamo male prehlade, temperature, kašljucanje, uvijek smo rekli najvjerovatnije su to razni virusi koji izazivaju oboljenje slično gripu ali u blažoj formi i među njima se nalazi i korona. Upotrebljavali smo izraz ,,comen cold“ – a niko nije ispitivao šta je u comen coldu da li su to mikofazne, parainfluenca ili korona”, kaže Gligić.
Smatra da kako se korona kovid-19 virus pojavio tako će polako i da nestaje ali ga se nećemo riješeti.
“Jer on se može sporadično pojavljivati kao i druge prirodno žarišne virusne infekcije (recimo kao grip). Ova epidemija će biti ugašena kako i svaka druga, ali se SARSA nećemo riješiti. Virus će biti u prirodi i bombardovaće nezaštićeno stanovništvo. Zato je potrebno da virusolozi što prije dobro izuče virus i naprave dobru vakcinu da se populacija zaštiti. Posle ove pandemije jako veliki broj ljudi u svijetu imaće imunitet prema ovome virusu – ako on ne mutira. Ako mutira to znači da bi svake druge godine morali da pravimo vakcinu sa novim sojem poput gripa u kojem svake godine imamo nove sojeve u cirkulaciji”, navodi ona.
Što se tiče pretpostavke da virus potiče iz laboratorije to je, smatra, prepucavanje između velikihi moćnih.
“Jer tako nešto izjaviti bez dokaza je mrtvo slovo na papiru. Ja sam virusolog, mogla sam da uzmem punu epruvetu virusa i da iznesem iz laboratorije. U laboratorijama rade provjereni i stabilni ljudi svuda u svijetu. Ljudi koji imaju moral. Vidjela sam da je Lik Montanjije, francuski nobelovac rekao da je virus pobjegao iz laboratorije – moj odgovor je: to je mrtvo slovo na papiru dok ne dokažete da je tako”, poručuje.
Za Gligić je jako problematičan način prenošenja tog virusa.
“Kako je on uspio od decembra od kada se pojavio u Kini da prođe čitav svijet do kraja marta? Da li je to samo prenošenje kontaktno ili i vazduhom? Zašto su Rusi i Kinezi došli i dezinfikovali ulice, predmete, bolnice?
Kapljični prenos virusa je idealni. Virusi u spoljnjoj sredini brzo propadaju ali prema nekim radovima ovaj se može zadržati i do 16 sati: ako se nakašljem na ulici izbaciću ogromnu količinu malih kapljica, one će pasti na ulicu osušiće se i pretvoriti u prašinu, kada prođe automobil podigne prašinu i respiratornim putem se dobije virus. To je samo moje mišljenje bez dokaza da postoji prenos i vazduhom.
Preporučeno
Jako mi smeta da se u ovoj svoj nesreći takmičemo da li su bolji Hrvati, Crnogorci ili Srbi – to treba izbjeći, jer svako je radio što je mislio da je najbolje. Smrtnost ćemo tek znati kada uporedimo koliko je ljudi umrlo u isto vrijeme pretprošle godine kada nije bilo korone. Treba biti jako obazriv šta je u stvari smrtnost od korone”, navodi ona.
