Video
Inspektori Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove su u prvoj polovini ovog mjeseca uzeli 178 uzoraka voća i povrća kod crnogorskih proizvođača koji svoje proizvode plasiraju na tržište, od čega je analizom utvrđeno da 13 uzoraka ima nebezbjedan nivo ostataka pesticida, zbog čega je zabranjeno stavljanje ovih proizvoda na tržište, saopštila je u razgovoru za Pobjedu načelnica Odsjeka za sredstva za zaštitu i ishranu bilja i fitosanitarni informacioni sistem Milka Petrušić.
Kroz program monitoringa bezbjednosti hrane, koji je dio Agrobudžeta, sprovodi se nadzor nad bezbjednošću hrane koja se nalazi na crnogorskom tržištu, kako bi potrošači bili sigurni da je hrana koju kupuju sigurna za upotrebu.
” Upravo kroz jedan od ovih monitoringa, sproveden ove godine, uočen je rizik od povećanog sadržaja pesticida u domaćem voću i povrću u odnosu na prethodnu godinu. Odmah je sproveden opsežan monitoring na gazdinstvima naših poljoprivrednih proizvođača. Iako se čini da je nizak procenat utvrđenih nepravilnosti, cilj je da samo bezbjedni proizvodi budu na tržištu, kao i da se podigne svijest svih domaćih proizvođača da su odgovorni za bezbjednost svojih proizvoda, te da sa pažnjom dobrog domaćina i u skladu sa pravilima upotrebljavaju sredstva za zaštitu bilja”, pojasnila je Petrušić.
Precizirala je da su inspektori obišli 300 registrovanih proizvođača u Crnoj Gori koji svoje proizvode plasiraju na tržište i da su uradili uzorkovanje i laboratorijsku analizu njihovih proizvoda, te da su pronašli određene nepravilnosti.
“Podaci do kojih smo došli nijesu alarmantni, ali smo zaključili da su poljoprivrednim proizvođačima potrebni savjeti i dodatna edukacija kako bi otklonili manjkavosti koje smo uočili. Važno je istaći da oni poštuju propise, ali im se greške ipak dese. Uočavali smo pri kontrolama koje radimo svakog mjeseca proizvode sa povećanim sadržajem pesticida pa smo odlučili da uradimo monitoring koji je obiman gdje smo stoprocentno uzorkovali hranu sa poljoprivrednih gazdinstava domaćih proizvođača da bi ukazali i na eventualne greške koje prave”, pojasnila je Petrušić.
Rekla je da se crnogorski „poljoprivredni proizvođači trude da pravilno upotrebljavaju sredstva za zaštitu bilja, ali da im se potkradaju neke greške“.
“Prilikom analiziranja proizvoda primijetili smo da u nekim kulturama proizvođači koriste sredstva za zaštitu bilja koja nijesu registrovana u tim kulturama, a sredstva za zaštitu bilja moraju da se koriste u usjevima gdje su ta sredstva za zaštitu bilja registrovana, u dozi i koncentraciji koja piše u uputstvu za registraciju, i uz poštovanje karence za tu kulturu. Karenca je vrijeme koje treba da prođe od trenutka tretiranja sredstvom do momenta kada je sredstvo bezbjedno za konzumaciju. Međutim, ako sredstvo nje registrovano u određenoj kulturi ne može se znati ni koja je karenca. Ako je, na primjer, sredstvo registrovano u paradajzu, a mi ga primijenimo u zelenoj salati, sam proizvođač ne zna kolika mu je karenca i tu dolazi do problema”, pojašnjava Petrušić.
Ističe da svaki proizvođač koji kupi sredstvo za zaštitu bilja koje je registrovano, primijeni ga onako kako je propisano, sa ispravnom mehanizacijom, poštuje karencu i pravilno ga skladišti, neće imati ništa neregularno u nalazima.
Kontrola koju sprovode zaposleni u Upravi nije samo uzorkovanje proizvoda nego podrazumijeva i provjeru da li proizvođači hrane koriste registrovane pesticide, da li vode knjigu evidencije, da li poštuju kontrolu i registraciju, da li nose zaštitnu opremu i kako odlažu ambalažu.
“Ova tema nije važna samo zbog pojačane kontrole nego zbog cijelog sistema proizvodnje hrane zaštite životne sredine i upotrebe pesticida i vrlo je bitno pričati o tome. Upravo zbog toga se u posljednje vrijeme rade pojačane kontrole i monitorinzi uzorkovanja hrane biljnog porijekla na gazdinstvima, odnosno imanjima naših poljoprivrednika i proizvođača koji u svojoj tehnologji koriste sredstva za zaštitu bilja, odnosno pesticide”, navela je Petrušić.
Istakla je da su domaći proizvođači stoprocentno zaštićeni, jer svi njihovi proizvodi prolaze kontrolu.
“Kad hoće da plasiraju svoje proizvode oni pozovu nas iz Uprave da uzorkujemo proizvode i kažemo im šta može da ide na tržište, a šta ne. To je podrška za njih da dobiju ispravan proizvod i da vide gdje griješe”, zaključila je Petrušić.
Na pitanje kako “golim okom” prepoznati proizvod koji je prekomjerno tretiran sredstvima za zaštitu bilja, načelnica Odsjeka za sredstva za zaštitu i ishranu bilja i fitosanitarni informacioni sistem Milka Petrušić je rekla da ni najveći stručnjak posmatranjem to ne može znati.
“Izgled mu neće reći da li proizvod ima povećanu količinu pesticida, pa jedino laboratorijska metoda može da potvrdi da li proizvod ima rezidue pesticida. Potrošači mogu da budu sigurni u naše mehanizme koje koristimo da bismo spriječli takve proizvode da dođu na tržište”, uvjerava ona.
Kaže da je važno da kupci vode računa gdje kupuju, kao i da čitaju deklaracije.
Preporučeno
“Ne možemo vjerovati proizvođaču na riječ, već svaki proizvod mora biti adekvatno deklarisan i tako ćemo znati odakle je, da li je kontrolisan i slično tome”, navela je Petrušić.
