Svake godine u svijetu od bolesti srca i krvnih sudova umire više od 17,5 miliona ljudi, zbog čega je neophodno promijeniti životne navike i na taj način smanjiti rizik nastanka srčanog udara, kao i unaprijediti kvalitet života i biti dobar primjer budućim generacijama.

To je poručila specijalistkinja socijalne medicine u Institutu za javno zdravlje, Verica Osmanović, povodom obilježavanja Svjetskog dana srca, čiji ovogodišnji slogan glasi „Moje srce, tvoje srce“, ističući da je potrebno voditi računa o životnih navikama, kao što su pravilna ishrana, fizičke aktivnosti, prestanak pušenja i motivisanje djece da budu aktivnija.

„Na taj način možemo smanjiti rizik nastanka srčanog udara, unaprijediti kvalitet života i biti dobar primjer budućim generacijama. Razlog obilježavanja ovog datuma leži u činjenici da svake godine u svijetu od bolesti srca i krvnih sudova umire preko 17,5 miliona ljudi, a procjenjuje se da će do 2030. godine broj umrlih iznositi oko 23 miliona“, istakla je Osmanović.

Kardio-vaskularne bolesti (KVB) predstavljaju, kako je kazala, vodeće uzroke obolijevanja, odsustvovanja sa posla, invalidnosti i prijevremene smrtnosti.

„Prema posljednjim dostupnim podacima iz Registra akutnog koronarnog sindroma, godišnje u Crnoj Gori broj oboljelih od akutnog koronarnog sindroma iznosio je 1440“, navela je Osmanović.

Prema njenim riječima, postoji veća zastupljenost muškaraca u strukturi obolijevanja od akutnog koronarnog sindroma.

„Podaci pokazuju da su prijavljene 902 osobe muškog pola oboljele od akutnog koronarnog sindroma, odnosno 63 odsto, dok je 538 oboljelih osoba ženskog pola. Ukupan broj umrlih od ASK u 2015. godini je 59, od čega je njih 39 muškog pola, a 20 ženskog“, pojasnila je Osmanović.

Ona je poručila da je neophodno skrenuti pažnju javnosti da vodi brigu o zdravlju srca, kako bi se, kako je objasnila, smanjili faktori rizika za nastanak bolesti sistema srca.

„Potrebno je obezbijediti organizmu dovoljnu količinu sna, biti umjeren u jelu i korišćenju soli, redovno upražnjavati fizičke aktivnosti i prestati sa pušenjem, ići na redovne kontrole kod izabranog doktora, kao i pratiti vrijednosti krvnog pritiska“, navela je Osmanović.

Povećani krvni pritisak je, kako je istakla, vodeći faktor rizika za kardiovaskularne bolesti.

„Poznat je i kao „tihi ubica“, jer obično nije praćen znacima upozorenja, ni simptomima, a mnogi ljudi nisu ni svjesni da ga imaju“, kazala je Osmanović.

Ona je poručila da je potrebno promijeniti životne navike u korist zdravog srca, ističući da starije osobe moraju posebno voditi računa o zdravlju.

Generalni menadžer Capital Fitness centra, Aleksandar Šmigović, kazao je da je fizička aktivnost jedan od najvažnijih faktora za ljudsko zdravlje i smanjenje rizika za srčane bolesti.