Njihovo pismo podrške prenosimo u cjelosti:

“Tragični događaji u prijestonici Cetinje, Podgorici, Bijelom Polju, Tuzima, Baru i drugim gradovima, koji su rezultirali višenedjeljnim protestima neformalne grupe studenata „Kamo śutra“ ukazuju na ozbiljne propuste u postupanju odgovornih lica izvršne vlasi, prije, tokom i nakon tih događaja.

Neadekvatna reakcija institucija i odgovornih lica izvršne vlasti opravdano je izazvala nezadovoljstvo građana, a naročito mladih (budućih tužilaca, advokata, sudija, ljekara, inženjera, profesora, učitelja, arhitekata, menadžera i preduzetnika. ..).

Imajući u vidu njihov značaj za budućnost Crne Gore, oni ne samo da imaju pravo, već i obavezu da izraze svoje stavove i zahtjeve, pozivajući nadležne nosioce javnih funkcija na odgovornost, ne samo moralnu, već i političku i zakonsku.

Kao pravnici, vođeni građanskom, moralnom i profesionalnom etikom, smatramo da imamo odgovornost i obavezu da damo svoje mišljenje, odnosno da podržimo studente i istovremeno ukažemo na neodgovorno ponašanje pojedinih nosilaca izvršne vlasti.

PRAVNA OSNOVA PODRŠKE

Kako bismo spriječili pogrešna tumačenja ove podrške, naročito od strane “kvazi pravnika” i političara koji se olako upuštaju u pogrešne pravne interpretacije pozitivnih propisa, podsjećamo da je još u prvom vijeku prije nove ere rimski pravnik, orator, filozof i državnik Ciceron (Marcus Tullius Cicero) isticao da pravo predstavlja temeljni stub države i da istinska pravda ne može postojati bez poštovanja zakona.

Takođe, francuski filozof Monteskje (Montesquieu) u svojim brojnim djelima ukazao je na ključnu ulogu advokata u pravno uređenim državama: „…Advokati, zajedno sa sudijama, doprinose očuvanju ravnoteže između vlasti i građana, sprečavaju zloupotrebu moći, štite vladavinu prava….“

Upravo na tim principima zasnovana je i naša profesionalna odgovornost da pružmo pravni stav i podršku studentima “Kamo śutra”.

DEMOKRATIJA I ODGOVORNOST VLASTI

Crna Gora je deklarativno i normativno ustojena kao demokratsko drušvo i usmjerena ka demokratskim vrijednostima. Ustavom Crna Gora je država svih njenih građana ,ne nacija ne religija ne partija .. !!!

Osnovni principi demokratije čine:

– Narodni suverenitet – vlast proizilazi iz naroda koji je nosilac suverenosti;

– Vladavinu prava – svi građani, uključujući i nosioce vlasti, jednako podliježu poštovanju u primjeni zakonima bez izuzetaka i selektivnosti;

– Podjelu vlasti – zakonodavna, izvršna i sudska vlast moraju biti strogo razdvojene kako bi se spriječila zloupotreba moći;

– Politički pluralizam – postojanje različitih političkih partija, ideologija i mišljenja omogućava slobodu izbora i debatu;

– Slobodu izražavanja i okupljanja – građani imaju pravo da iznesu mišljenje, kritikuju vlast i organizuju mirne proteste;

– Garancija i zaštita prava i slobode građana – koja, između ostalih, posebno uključuje pravo na život, pravo na ličnu i imovinsku sigurnost, pravo jednakost pred zakonom, pravo na slobodu govora i pravo protesta protiv odluka i postupaka organa vlasti sa pravom okupljanja;

– Odgovornost i transparentnost vlasti – političari i institucije moraju svoj rad obavljati transparentno pristupno svim građanima….

Saglasno navedenom organi vlasti dužni su da svoje funkcije obavljaju savjesno, zakonito i transparentno, uz preuzimanje subjektivne i objektivne odgovornosti za svoje odluke i postupke u resorima kojima rukovode. Nosioci javnih ovlašćenja su odgovorni građanima, bez obzira na to jesu li njihove odluke donesene s namjerom ili ne.

Objektivna odgovornost ima političku dimenziju, koja se najčešće manifestuje moralnim činom podnošenjem ostavke ili savjesnim postupanjem nadređenog lica smjenom odgovornih lica.

Stoga, svim kritičarima mirnih protesta studenata “Kamo śutra” poručujemo da demokratija nije puka vladavina većine, već sistem u kojem vlast proizilazi iz volje građana i funkcioniše u skladu sa Ustavom i zakonima.

Dakle, demokratija u pravnom smislu nije samo politički sistem, već skup normi koji uređuje način izbora vlasti, rad institucija, garantovanje i zaštita građanskih, ličnih i političkih prava prava.

Ustav je osnovni akt države koji definiše sve gore navedene oblasti sa kojim moraju biti usklađeni svi ostali propisi države. Demokratija podrazumijeva kombinaciju pravnih normi i političklih institucija koje obezbjeđuju suverenost građana, vladavinu prava i zaštitu ljudskih prava.

Nažalost, navedeni principi su u konkretnim događajima ne samo zanemareni, već i svjesno ignorisani od strane pojedinih nosilaca javnih ovlaštenja, zbog čega ocjenjujemo da su okupljanja i javni protesti neformalne grupe studenata “Kamo śutra” u potpunosti opravdani.

Kao profesionalno odgovorna lica ukazujemo svim “kritičarima” mirnih protesta neformalne grupe “Kamo śutra“ da demokratija u pravno-političkom smislu ne znači odluku većine, kako nažalost pojedini politički poslenici na savremenoj sceni crnogorske zbilje tumače i percipiraju već demokratija, u pravno-političkom smislu znači oblik vladavine u kojem vlast proizilazi iz volje naroda i funkcioniše na osnovu poštovanja zakona, a time poštovanje političkih prava i sloboda građana .

PRAVO NA PROTEST KAO DEMOKRATSKO PRAVO

Podsjećamo sve one koji na razne načine negiraju navedene proteste da je pravo na mirno okupljanje i izražavanje nezadovoljstva građana osnovni demokratski mehanizam kontrole vlasti, zagarantovan kako domaćim tako i obavezujućim međunarodnim opštim aktima između ostalog:

– Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima UN (1948)

– Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima UN (1966)

– Evropskom konvencijom o ljudskim pravima (1950), članovima 10 i 11.

Ustav Crne Gore u poglavlju „Politička prava i slobode”, posebno u odredbama člana 52 stav 1, člana 53 stav 1, član 56 i član 57, jemči građanima slobodu okupljanja, pravo da izraze nezadovoljstvo prema vlastima putem protesta, pravo na odgovor vršilaca javnih funkcija.

Dakle, protesti su u pravno-političkom smislu legitimno sredstvo građana da ukažu na nezakonite, nepravedne ili neodgovorne postupke državnih organa. Država je dužna omogućiti građanima da izraze svoje stavove i dati im objektivan i adekvatan odgovor.

Politička funkcija nije privatna privilegija, već javna odgovornost.

Nažalost umjesto odgovornog izjašnjavanja i davanja objektivno činjičnog potkrijepljenog odgovora na studentske zahtjeve, prozvani nosioci javnih funkcija pribjegavaju očigledno u cilju izbjegavanja odgovornosti neprimjerenom etiketiranju i targetiranju studenata, stoga iste podsjećamo da su dužni u svojim javnim nastupima ovakvog karaktera da se drže osnovne pravosudne maksime: “da mihi facta, dabo tibi ius”, ad literam prevod: Daj mi činjenice, daću ti pravo. A posebno na Ustavnu i krivično pravnu maksimu “prezumpciju nevinosti” da se niko ne smije oglasiti krivim dok se to u zakonitom postupku pred zakonom nadležnim organom pravosnažno ne utvrdi.

Stoga, dok ne dokažu svoje tvrdnje pred nadležnim organima, pozivamo sve političke funkcionere i državne institucije i medije da se uzdrže od ovakvih i sličnih postupaka koji dodatno povećavaju stepen njihove odgovornosti .

Saglasno navedenom:

Stop ličnom iu kolektivnom targetiranju studenata!

Stop zastrašivanju studenata!

Stop kriminogenom svrstavanju studenata!

Stop etiketiranju i političkom svrstavanju studenata!

Naša podrška studentima!

Stoga samoinicijativno sa punom odgovornošću Vam poručujemo :

Dragi studenti, dok vi postojano stojite na braniku naše domovine mi, dolje potpisani advokati, obavezujemo se da ćemo vam pružiti ne samo moralnu, već i profesionalnu podršku, pro bono (besplatnu pravnu pomoć) u zaštiti vaših individualnih i kolektivnih prava pred domaćim i, ako bude potrebno međunarodnim institucijama za zaštitu ljudskih prava, sve dok isti imaju demokratski nenasilni i objektivno prihvatljiv karakter!!!

Takođe, pozivamo sve kolege advokate koji iz raznih okolnosti nijesu potpisnici ove podrške, sudije, tužioce i profesore prava i druge ugledne akademski obrazovane građane iz oblasti pravnih nauka da nam se pridruže u odbrani osnovnih demokratskih vrijednosti.

Ovo nije političko pitanje, već borba za vladavinu prava, pravdu i budućnost svih građana Crne Gore.

Ujedinjeni u ovom cilju izražavamo i solidarnost sa mladima i advokatima u Srbiji, koji se mjesecima bore za iste principe – demokratiju, pravdu i odgovornost vlasti.

Vladavina prava nema alternativu!”.

Podršku su dali:

1. Nikola Marković, Tivat

2. Boris Marinović, Podgorica

3. Tijana Prelević, Podgorica

4. Smiljana Prelević, Podgorica

5. Dušan Lukšić, Podgorica

6. Miljan Knežević, Podgorica

7. Dunja Zeković Đonaj, Podgorica

8. Nikola Belada, Cetinje

9. Radojka Popović, Kotor

10. Nikša Miljanić, Tivat

11. Zoran Miljanić, Tivat

12. Tatjana Franović, Budva

13. Draško Dapčević, Budva

14. Slaven Šćepanović, Budva

15. Balša Polović, Budva

16. Veselin Radulović, Podgorica

17. Ivana Kovačević, Tivat

18. Irena Polović, Budva

19. Mirjana Počanić, Kotor

20. Josip Počanić, Kotor

21. Alma Karađuzović Đinđinović, Podgorica

22. Amra Ademović, Podgorica

23. Marija Živković, Podgorica

24. Sanja Radulović, Podgorica

25. Vukašin Šimrak, Herceg Novi

26. Bojana Franović Kovačević, Podgorica

27. Ksenija Franović, Podgorica

28. Nebojša Batrićević, Podgorica

29. Emir Bojadžić, Podgorica

30. Antonio Brajović, Podgorica

31. Aleksandra Miković ,Kotor

32. Mesuda Đečević, Podgorica

33. Ljiljana Đolević, Podgorica

34. Predrag Đolević, Podgorica

35. Petar Đukanović, Podgorica

36. Zorica Đukanović, Podgorica

37. Omer Mehmedović, Podgorica

38. Milja Đuranović, Podgorica

39. Vladan Đuranović, Podgorica

40. Vladimir Đurković, Podgorica

41. Fata Hodžić, Podgorica

42. Ismet Hodžić, Podgorica

43. Vuk Jaredić, Podgorica

44. Stefan Jovanović, Podgorica

45. Zoran Jovetić, Podgorica

46. Novica N. Jovović, Podgorica

47. Jadranka Kasalica, Podgorica

48. Marina Franeta, Kotor

49. Mihailo Volkov, Podgorica

50. Mehmed Markišić, Podgorica

51. Nela Marković, Podgorica

52. Orle Muratović, Podgorica

53. Zoran Piperović, Podgorica

54. Srđan Radović, Podgorica

55. Željko Damjanović, Cetinje

56. Vladimir Vujović, Cetinje

57. Vesna Čučković, Kotor

58. Čedo Dobrović, Podgorica

59. Ana Đukanović, Podgorica

60. Milivoje Raičević, Podgorica

61. Vesna Raičević, Podgorica

62. Žarko Pavličić, Podgorica

63. Senida Kojić, Podgorica

64. Stefan Prebiračević, Podgorica

65. Elma Kurtanović, Podgorica

66. Nikola K. Martinović, Podgorica

67. Dragoljub Đukanović, Podgorica

68. Aleksa Samardžić, Kotor

69. Zoran Samardžić, Kotor

70. Boško Grgurević, Kotor

71. Darko Radulović, Podgorica

72. Kosta Simanić, Podgorica

73. Rifat Feratović, Bar

74. Fahedin Feratović, Bar

75. Lana Vukmirović Mišić, Podgorica

76. Mirela Ćirković, Kotor

77. Duško Ćirković, Kotor

78. Bojana Đurović, Kotor

79. Radmila Muck Radičević, Kotor

80. Tatjana Jelić, Tivat

81. Batrić Marković, Berane

82. Radojica Lazović, Kotor

83. Irma Adrović, Berane

84. Marija Magdelinić, Berane

85. Almina-Minka Međedović, Berane

86. mr. Bećo Međedović, Berane

87. Filip Obradović, Berane

88. Marijana Radovanić, Berane

89. Vesna Đuričković, Kotor

90. Alija Sinanović, Bar

91. Izet Fetić, Bar

92. Anton Markić, Ulcinj

93. Nušo Kalač, Rožaje

94. Mersudin Dautović, Rožaje

95. Arben Hodžić, Ulcinj

96. Besmir Murati, Ulcinj

97. Jakup Murati, Ulcinj

98. Loro Markić, Ulcinj

99. Milena Iljazi, Cetinje

100. Vido Đakonović, Cetinje

101. Mesud Delagić, Podgorica

102. Milena Kašćelan, Kotor

103. Rusmir Nikočević, Podgorica

104. Milo N. Bulatović, Bar

105. Marta Šćepanović, Kolašin