Pravoslavna crkva i njeni vjernici danas obilježavaju praznik Svetog Kirjaka, u narodu poznatiji i kao Miholjdan. Prema narodnom vjerovanju, posle Miholjdana nastupa prava jesen koja je kalendarski već uveliko počela.

Miholjdan je praznik posvećen Svetom Kiriaku Otšelniku, koga narod zove Sveti Miholj, te otud i naziv praznika. Svetac je rođen u Korintu i u mladosti se posvetio Bogu i vjeri.

Sveti Jeftimije ga zapazi i prozre kao budućeg velikog duhovnika, te ga uze pod svoje okrilje.

Crkva ga smatra za veliko svijetlo, stub pravoslavlja u liku monaštva. One je moćni iscjeljitelj bolesnih i blagi utješitelj tužnih.

Čitajući Sveto pismo, veoma rano je počeo da se divi ustrojstvu spasenja ljudskog roda, a želja za duhovnim životom odvela ga je u Jerusalim, gdje je stupio u manastir i dobio početna uputstva o monaškom životu.

Boravio je u više manastira gdje se, posvetivši se hrišćanskoj vjeri, i borio protiv jeresi.

Pred kraj života boravio je u monaškoj obitelji Svetog Haritona, gdje su monasi jeli jedanput dnevno, i to po zalasku sunca.

Kirjaka su monasi poštovali kao iscjelitelja i utješitelja bolesnih i nevoljnih. Poživio je 109 godina i upokojio se 557. u pustinji gdje je proveo starost i posljednje godine života.

U pravoslavnom kalendaru se na ovaj praznik pominje i osveštanje bazilike Svetog Mihaila u okolini Rima, što je i objašnjenje za naziv praznika.

Danas je umnogome neobičan dan. Miholjdan kao praznik vjekovima unazad obilježavaju na isti dan (12. oktobra po Gregorijanskom i novojulijanskom kalendaru, a 29. septembra po starojulijanskom), katolici, pravoslavni i protestanti širom Evrope. Po tome je ovaj datum jedinstven među hrišćanima raznih kongregacija.

Miholjdan slave najviše pravoslavni vjernici na primorju, jer je zaštitnik moreplovaca.

U Boki Miholjdan zovu i gospodski praznik,jer su ga slavile čuvene admiralske i kapetanske porodice tog kraja. Ovaj dan nije dobar za isplovljavanje. Sveca treba prvo kod kuće proslaviti, pa onda na more krenuti. Rođeni ovog dana posebno su nadareni i blagosloveni, a vjeruje se da će imati dosta sreće u životu.

Kod nas i u regionu se slavi kao krsna slava, ali ne u velikom broju familija.

Prema narodnom vjerovanju od Miholjdana nastupa prava jesen, jer je do Lučindana tačno tri nedjelje, a izreka kaže ”Sveti Luka, snijeg do kuka”.