Termin srazmjerne penzije koristi se za primanja građana koji su staž sticali u Crnoj Gori i u nekoj drugoj državi, uglavnom u bivšim jugoslovenskim republikama.

Njima se staž sabira i svaka država isplaćuje iznos za rad na njenoj teritoriji.

Dio penzionera sa srazmjernim penzijama u Crnoj Gori trenutno prima od 50 do 200 eura.

Jedna od njih je Ratka Piljević, profesorica biohemije iz Nikšića, koja prima 250 eura penzije.

Ona za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da ima 18 godina staža, šest iz Crne Gore a ostatak iz Jajca, u Bosni i Hercegovini (BiH). Odakle se zbog rata, 1993. vratila u rodni Nikšić.

Nakon što je premijer Milojko Spajić 10. maja najavio uvećanje srazmjernih penzija, Piljević je saznala da ona ne spada u tu kategoriju.

“Sve me je kopkalo šta je ta srazmjerna penzija i išla sam u Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO). Rekli su da nemam to pravo jer se nijesam zaposlila nakon povratku u Crnu Goru”, rekla je Piljević.

Ona kaže da su joj objasnili da joj je staž iz Crne Gore uračunat kao bosanski.

Život od 250 eura

I direktor Fonda penzijsko invalidskog osiguranja Crne Gore Ranko Aligrudić potvrđuje da u slučajevima, poput Ratkinog, godine rada na crnogorskoj teritoriji nijesu evidentirane kao zaseban staž.

Aligrudić ističe da će i nakon izjednačavanja srazmjernih penzija sa najnižim biti crnogorskih građana koji će imati značajno nižu penziju od 450 eura.

“To su specifične penzije koje nijesu u ovom korpusu prava najniže ili doplate za srazmjerne. To su djeljive porodične penzije, koje prima više lica i ne možemo svima njima da omogućimo najnižu penziju od 450 eura. Ima i drugih vrsta nižih penzija”, kazao je Aligrudić, napominjući da je riječ o malom broju penzija.

A penzionerka Ratka se nada da će država naći načina da i njima poveća penzije.

“Mislim da bi grijeh veliki napravili da i nama nešto ne doplate”, rekla je Piljević.

Ona je kazala da bez pomoći sina ne bi mogla da preživi mjesec i kupi ljekove od svoje penzije iako joj država nakon operacije kancera prije osam godina obezbijedila mjesečno i 87 eura, na ime “tuđe njege ” što je jedna vrsta socijalne pomoći.

“Šta bi bilo sa mnom da mi sin ne pomaže. Nema ni on jer plaća 300 eura stan u Tološima. Nemoguće je živjeti od 250 eura”, zaključila je Piljević.

Država najavila uvećanje srazmjernih penzija

Premijer Spajić je kazao da će nakon potpisivanja sporazuma sa BiH kompletirati podatke o penzionerima iz ove države. On je ocijenio da je jedan dio srazmjernih penzija nizak.

“Ta inicijativa će ići prema Skupštini najkasnije od sljedeće godine. Svi koji primaju srazmjerne penzije u Crnoj Gori, koje su bile mizerne, dobiće dostojanstven tretman od države”, rekao je Spajić.

Objasnio je da država nije imala podatke o primanjima tih penzionera iz zemljama regiona sa kojima nijesu imali potpisane bilateralne sporazume.

To je, prema njegovim riječima, bio razlog što te penzije nijesu uvećane izmjenama zakona u decembru 2023. kada su najniže penzije povećane na 450 eura.

Tada je dio nevladinog sektora i opozicionih partija tvrdio da su srazmjerni penzioneri diskriminisani jer se uvećanje nije odnosilo na njih, koji su pritom “najugroženija kategorija” jer primaju od 60 do 250 eura.

Ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić je nedavno kazala da se “sabiranjem dvije ili tri penzije iz bivše Jugoslavije, dođe do podatka da su te penzije ispod 200 eura”

Ko će imati pravo na doplatu za srazmjernu penziju

Najviše malih srazmjernih penzija u Crnoj Gori se, prema podacima Fonda PIO, odnosi na lica koja su dio staža stekla u Crnoj Gori a drugi u državama bivše Jugoslavije.

Pravo na dodatak će, prema zvaničnim podacima, imati penzioneri koji žive u Crnoj Gori a kojima je zbir penzija iz Crne Gore i druge države manji od 450 eura.

“Utvrdili smo da će 2.622 penzionera, koji žive u Crnoj Gori nakon uparivanja crnogorske sa penzijom iz države regiona imati manje od 450 eura. Oni iće imati pravo na taj dodatak za srazmjerne penzije”, kaže Aligrudić.

On ističe da se ti podaci odnose samo na penzije koje se tiču država regiona, a razliku će im doplaćivati Fond PIO.

Aligrudić objašnjava da u Crnoj Gori ima i značajno većih srazmjernih penzija od 450 eura , koje primaju lica koja su radila u bogatim evropskim državama.

Ističe da, logično, ti penzioneri neće imati prava na dodatak.

Potpisivanje bilateralnih sporazuma

Ministarka Nišić je kazala da će uvećanju najnižih srazmjernih penzija do 450 eura, prethoditi potpisivanje sporazuma sa državama regiona.

” Od 1. juna počinje da se primjenjuje sporazum sa Rumunijom i Albanijom, dok sa svim ostalima imamo razmjenu podataka”, kazala je Nišić 10. maja.

Najavila je skoro potpisivanje tog sporazuma sa Bosnom i Hercegovinom.

Nišič je rekla da su ti sporazumi važni jer se odnose na prava iz penzijsko-invalidskog osiguranja i zdravstvene zaštite.

Crna Gora je prema zvaničnim podacima do sada potpisala sporazume kojima se regulišu srazmjerne penzije sa 25 država, od čega 23 evropske i dvije afričke, Egipat i Libija.

Crna Gora ima skoro 115 hiljada penzionera, a najnižu penziju od 450 eura prima preko 73 hiljade.

Prosječne penzija u martu ove godine bila je nešto veća od 500 eura.

One se shodno zakonu usklađuje sa rastom zarada u državi. Najniža plata je 450 eura dok je prosječna u istom mjesecu bila oko 825 eura.

Prema zvaničnim podacima godišnja inflacija u Crnoj Gori je 2023. bila 9 odsto dok je godinu prije bila preko 17 odsto.