Video
Direktorica Centra za klimatske Univerziteta Donja Gorica Ivana Vojinović, u razgovoru za portal Standard podsjeća da nas je u procesu donošenja Zakona, izvršna vlast uvjeravala da se radi o reformskom aktu koji će značajno unaprijediti sektor šumarstva, sa posebnim naglaskom na uspostavljanje državnog preduzeća za upravljanje šumama. To je predstavljeno kao ključna mjera za jačanje kontrole nad šumskim resursima, sprječavanje bespravne sječe i obezbjeđivanje održivog gazdovanja šumama.
„Međutim, sada se pokazuje da izradi zakona nije prethodila ozbiljna analiza. Ako su postojale prepreke za njegovu punu primjenu od 1. januara 2025. godine, one su morale biti poznate još 31. jula 2024, kada je Skupština zakon donijela. Dodatno, odlaganje primjene zakona može imati posljedice po šumski ekosistem Crne Gore. U potencijalnom pravnom vakuumu, nelegalna sječa, degradacija šumskih površina i nekontrolisana eksploatacija drvnih resursa mogu se uvećati zbog izostanka efikasnih mehanizama zaštite. Ukoliko je novi zakon zaista imao reformski karakter, njegovo odlaganje ostavlja prostor za sumnju da se reforma nije planirala na ozbiljan način i da donosiocima odluka nedostaje strateško planiranje u oblasti zaštite i održivog korišćenja šumskog bogatstva“, precizira Vojinović.
STANDARD: Koliko će to odlaganje koštati CG i njen evropski put, posebno zastoj u pregovorima oko poglavlja 27?
VOJINOVIĆ: Odlaganje primjene Zakona o šumama do januara 2026. godine usporava usklađivanje sektora šumarstva sa evropskim standardima, pa samim tim predstavlja ozbiljan izazov za Crnu Goru u kontekstu Poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promjene, koje obuhvata sektor šumarstva. Ovo poglavlje je jedno od najzahtjevnijih u procesu evropskih integracija, a novi Zakon o šumama je trebalo da bude jedan od reformskih koraka ka usklađivanju sa EU standardima. U novi Zakon o šumama je djelimično prenesena Regulativa 2023/728 o okviru za praćenje otpornosti evropskih šuma, posebno u dijelu koji se odnosi na uspostavljanje sistema monitoringa šuma i dijeljenja podataka između Ministarstva i Evropske komisije. Potpuna usklađenost je trebalo da bude postignuta donošenjem dodatnih pravilnika koji će precizirati način vođenja informacionog sistema i učestalost prikupljanja podataka, što sa odlaganjem primjene Zakona izostaje.
Posebna očekivanja odnosila su se na dalje prenošenje Uredbe (EU) 2023/1115 o stavljanju na raspolaganje određenih roba i proizvoda povezanih sa krčenjem i propadanjem šuma (Uredba o deforestaciji), jer Zakon o šumama sadrži određene pravne pretpostavke za njenu transpoziciju. Međutim, da bi ova Uredba bila potpuno prenesena, potrebno je donošenje posebnog Zakona o prometu drveta i proizvoda od drveta, što se planira do kraja 2025. godine, a u uslovima planiranog storniranja Zakona o šumama, ni to se neće desiti.
Vlada vrlo dobro zna da je Poglavlje 27 najskuplje i to nije iznenađenje, pa su sredstva za primjenu Zakona o šumama morala biti planirana i sistemski obezbijeđena unaprijed. Iz tog razloga, posebno zabrinjava činjenica da se među razlozima za odlaganje primjene Zakona navodi manjak finansijskih sredstava. Valja podsjetiti i na to da je još Akcioni plan za ispunjavanje završnih mjerila u Poglavlju 27, kao jednu od mjera definisao – reorganizaciju sektora šumarstva, kao i izradu novog Zakona o šumama kako bi se jasno definisale nadležnosti organa u reorganizovanom sektoru. To je bila mjera koja je po ovom Akcionom planu trebalo da bude realizovana 2021, tako da smo 2025. godine već uveliko morali da imamo reorganizovani sektor šumarstva, a ne da se vraćamo korak unazad i preispitujemo dugo čekano zakonsko rješenje. Takođe, ovaj Akcioni plan je prepoznao i sljedeće mjere sa rokom realizacije 2021. godina, a koje još uvijek nijesu realizovane: uspostavljanje šumskog informacionog sistema koji će uključivati bazu podataka sa detaljnim informacijama o šumama, implementacija sistema monitoringa sa bar kodovima kako bi se omogućilo efikasno praćenje porijekla drvne građe i sprečavanje ilegalnih aktivnosti i mnoge druge.
STANDARD: Čiji je interes odlaganje primjene Zakona?
VOJINOVIĆ: To precizno ne znam, ali znam da odlaganje primjene Zakona o šumama sigurno nije u interesu šuma, niti u interesu održivog gazdovanja ovim ključnim prirodnim resursom Crne Gore. Ako pođemo od Izvještaja Državne revizorske institucije (DRI) koja je sprovela reviziju Godišnjeg finansijskog izvještaja i pravilnosti poslovanja Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede za 2022. godinu i nepravilnosti i nedostataka u sektoru šumarstva na koje je ukazala, jasno je da odlaganje primjene novog zakonskog rješenja za koje je iz Vlade bilo najavljeno da će poboljšati stanje u sektoru šumarstva, nije u interesu ni građana Crne Gore. DRI je preporučila Ministarstvu da preduzme konkretne mjere za unaprijeđenje nadzora i kontrole u sektoru šumarstva, uključujući jačanje inspekcijskog nadzora, poboljšanje sistema evidencije prihoda i osiguranje transparentnosti u dodjeli koncesija. Implementacija ovih preporuka je od suštinskog značaja za održivo upravljanje šumskim resursima Crne Gore i zaštitu državnih interesa u ovoj oblasti.
Uzimajući u obzir dosadašnje probleme sa devastacijom šumskih resursa, neophodno je hitno sprovođenje zakonskih rješenja koja će unaprijediti zaštitu šuma, pojačati nadzor i omogućiti održivo gazdovanje. Iz tog razloga, prolongiranje reformskih mjera može da otvori prostor za nekontrolisanu eksploataciju šuma i kašnjenje u implementaciji održivih upravljačkih modela. Produženje roka može dodatno oslabiti mehanizme kontrole i stvoriti vakuum u kojem bi nesavjesni korisnici mogli iskoristiti situaciju za degradaciju šumskog fonda. Takođe, državno preduzeće za gazdovanje šumama, koje je trebalo da preuzme odgovornost za upravljanje, ostaje na čekanju.
Dugoročno, ovakva odlaganja mogu dovesti i do ekoloških šteta, uključujući gubitak biodiverziteta, povećanu eroziju zemljišta i smanjenje kapaciteta šuma za apsorpciju ugljen-dioksida, što bi imalo negativan uticaj i na klimatske promjene.
STANDARD: Kakvo je stanje šuma u CG?
VOJINOVIĆ: Šume u Crnoj Gori pokrivaju oko 802.500 hektara, što čini približno 60% ukupne površine države, te predstavljaju ključni prirodni resurs države. Ova visoka stopa šumovitosti svrstava Crnu Goru među najšumovitije države u Evropi, sa preko 1,11 hektara šume po glavi stanovnika. Više od 99% šumskih sastojina je prirodnog porijekla, usljed čega su šume u Crnoj Gori jedne od najprirodnijih u Evropi.
Međutim, uprkos ovom bogatstvu, crnogorske šume suočavaju se s ozbiljnim izazovima. U posljednjih deset godina, požari su oštetili ili uništili preko 90.000 hektara šuma u državnom i privatnom vlasništvu. Požari, koje vjerovatno uzrokuje ljudski faktor, zbog klimatskih promjena i tipične vegetacije u primorskoj i centralnoj regiji su intenzivnijeg uticaja. Najgora sezona požara bila je 2017. godine, kada su 124 požara pogodila 51.661 ha zemljišta.
Preporučeno
Pored požara, šume su pogođene i infestacijom potkornjaka, štetnog insekta koji napada četinarske šume, posebno smrču, i to u opštinama na sjeveru zemlje, naročito u Nacionalnom parku Prokletije. Ova pojava dovela je do sušenja značajnih površina šuma, što je zahtijevalo hitne mjere sanitarne sječe kako bi se spriječilo dalje širenje štetočina. Nelegalna sječa predstavlja dodatni problem. Samo u prošloj godini, bespravno je posječeno 3.377 kubnih metara drvne mase u državnim šumama. Ovi podaci ukazuju na potrebu za efikasnijim mjerama zaštite i održivog upravljanja šumskim resursima kako bi se očuvala njihova ekološka i ekonomska vrijednost.
