Video
Povod za izradu Analize bila je, kako navode, izražena zabrinutost javnosti i nadležnih institucija zbog sve učestalijih slučajeva nelegalnog posjedovanja oružja i njegovog pogubnog uticaja na bezbjednost građana, naročito nakon tragedija na Cetinju.
“Izrada Analize predviđena je i Akcionim planom za unapređenje bezbjednosne situacije na Cetinju. Vrhovni sud Crne Gore, kroz aktivno učešće svojih članova u radu Operativnog tima za unapređenje psihosocijalne podrške građanima Prijestonice Cetinje, i na ovaj način daje doprinos realizaciji pomenutog plana”, saopšteno je iz Vrhovnog suda.
Analiza je urađena na osnovu reprezentativnog uzorka od 431 pravosnažne presude osnovnih i viših sudova donijetih u posljednih pet godina, zaključno sa 30. aprilom 2025. godine u odnosu na ovo krivično djelo.
“Rezultati pokazuju da je kaznena politika blaža od zakonskih okvira. Preovlađuju uslovne osude (53%), kazne zatvora su često ispod miminuma (38%), najčešće izricana kazna zatvora je 3 mjeseca dok je većina kazni ispod 6 mjeseci, čak i za teže oblike krivičnog djela. Iako je zakonodavac za ovo krivično djelo, članom 403 Krivičnog zakonika Crne Gore, predvidio viši raspon kazni, upravo od zavisnosti od stepena opasnosti i količine oružja, praksa ne odražava tu razliku u konkretnim predmetima. I nakon zakonskih izmjena iz 2023. godine, trend blagih kazni se nastavlja, a Zabrinjava i izražena neujednačenost u postupanju među sudovima, kao i izostanak jasnog i potpunog obrazloženja presuda u pogledu visine i vrste kazne”, pokazala je Analiza.
U preporukama Analize posebno je naglašena potreba da se sudovi dosljednije rukovode principom proporcionalnosti kazne u odnosu na težinu i društvenu opasnost djela, dok se od viših sudova očekuje da, u predmetima s elementima organizovanog kriminala, daju snažniji preventivni i represivni odgovor na ove oblike krivičnih djela.
Podatak koji je Analiza pokazala da u našoj državi postoji 39,1 komad odužja na 100 stanovnika, kao i da postoji izrazito visok procenat osuđujućih presuda za nelegalno držanje oružja, ukazuje na sistemski problem u našem društvu te da je neophodna temeljna promjena.
“Na osnovu uvida u praksu, predložene su konkretne mjere za odlučniji institucionalni odgovor kroz kaznenu politiku koja ima odvraćajući efekat i odgovara težini djela, čime bi se osnažila i preventivna i represivna funkcija kazni”, ističe se.
Vrhovni sud kao najviša sudska instanca, koja ima ključnu ulogu u usmjeravanju i ujednačavanju sudske prakse, predlaže u Analizi donošenje smjernica koje bi doprinijele ujednačavanju sudske prakse i uspostavljanju jasnih i dosljednih standarda za izricanje kazni.
“Ovaj dokument preporučuje i jasno i izričito obrazloženje presuda u pogledu vrste i količine oružja, kao i jačanje preventivne funkcije kaznene politike radi zaštite javnog interesa”, dodaje se.
Analiza je izrađena u duhu reformi i evropskih integracija, sa ciljem stvaranja jedinstvenog, dosljednog i djelotvornog pristupa u procesuiranju krivičnih djela koja direktno ugrožavaju živote građana i javnu bezbjednost.
Takođe, očekuje se da će ona da posluži kao osnova za reformu kaznene politike, naročito kroz edukaciju sudija, praćenje sudske prakse i ažuriranje kaznenih smjernica.
Preporučeno
Vrhovni sud Crne Gore kroz ovu Analizu, koju su uradile predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić i savjetnice Bojana Bandović i Katarina Kapuci Lakićević, potvrđuje svoju ustavnu ulogu u obezbjeđivanju jedinstvene i zakonite sudske prakse, te doprinosi jačanju vladavine prava, sigurnosti građana i povjerenja javnosti u pravosudni sistem.
