STANDARD: U nekom od javnih nastupa najavili ste analizu predmeta, slučajeva gdje su procesi za posjedovanje oružja i eksplozivnih sredstava trajali neprimjereno dugo, te da su osumnjičena lica kod kojih je pronađemno to oružje kasnije i oslobađani ili su dobila minimalne kazne. Referišem se u odnosu na tragediju na Cetinju početkom godine, kao i na druge slučajeve. Da li ste završili tu analizu i šta nam možete reći u vezi s tim?
PAVLIČIĆ: Vrhovni sud Crne Gore započeo je aktivnosti na izradi Analize kaznene politike u vezi sa krivičnim djelima iz člana 403 Krivičnog zakonika Crne Gore (nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija). U skladu sa zahtjevom najvišeg suda u državi, nadležni sudovi su dostavili podatke o ovoj vrsti krivičnih djela za prethodni petogodišnji period. Opravdana potreba za uvođenjem rasprave o kaznenoj politici nastala je prvenstveno kod Vrhovnog suda Crne Gore, koji, vršeći svoju ustavnu funkciju, obezbjeđuje jedinstvenu primjenu zakona od strane sudova. Pored toga, Vrhovni sud na ovaj način pokazuje svoj doprinos rješavanju krizne situacije, kakva je nesumnjivo proistekla iz nedavnih tragičnih događaja.Predmet istraživanja u okviru Analize biće sve presude iz nadležnosti Viših sudova u Podgorici i Bijelom Polju (70), kao i reprezentativni uzorak presuda iz nadležnosti osnovnih sudova, kako bi se napravila analiza, između ostalog, koja i kakva vrsta oružja je nelegalno posjedovana, o kakvim se ličnostima okrivljenih radilo u smislu njihove životne dobi, ličnih prilika, zanimanja, kao i u kom rasponu su izricane kazne. Takođe, naš fokus će biti i razmatranje vrsta odluka koje su sudovi donosili u smislu utvrđivanja okolnosti razloga zbog kojih je došlo do nastupanja apsolutne zastarjelosti. To je jedan sveobuhvatan posao i svakako će javnost biti upoznata sa rezultatima. Bližimo se kraju izrade Analize.
Analiza ima za cilj da na osnovu dosadašnje prakse pruži relevantne podatke za objektivan, nepristrasan i na činjenicama zasnovan zaključak o aktuelnoj kaznenoj politici u Crnoj Gori za ovu vrstu krivičnih djela. Na osnovu analize, predložiće se konkretne mjere za odlučniji odgovor sudstva kroz kaznenu politiku koja ima odvraćajući efekat i koja odgovara težini djela, što dovodi do aktivacije ne samo represivne, već i preventivne uloge.
STANDARD: Sudovi nijesu preventivni već represivni organ, ali njihove odluke mogu biti i preventivne i odbijajuće za izvršenje krivičnih djela. U praksi imamo slučajeve da sudovi smanjuju kazne za teška krivična djela. Primjer smanjenja kazne sa 15 na osam godina višestrukom silovatelju tu preventivnost dovodi u pitanje. Slučaj je na Vrhovnom sudu. Najavili ste skoro rješavanje pitanja da li je u tom slučaju Pravda izigrana. Kada bi se to mnoglo desiti?
PAVLIČIĆ: Sudovi u okviru postupka odmjeravanja kazne cijene da li će se izrečenom kaznom postići svrha kažnjavanja, a koja podrazumijeva da se spriječi pojedinac (učinilac) da čini krivična djela i utiče na njega da ubuduće ne čini krivična djela, da se utiče na druge da ne čine krivična djela, da se izrazi društvena osuda za krivično djelo i obaveza poštovanja zakona i jača moral i uticaj na razvijanje društvene odgovornosti.
U predmetu seksualnog nasilja nad maloljetnim licem, koji je nesumnjivo od interesovanja za stručnu i laičku javnost, drugostepeni sud je kaznu odmjerenu od strane prvostepenog suda, smanjio sa 15 na 8 godina trajanja kazne zatvora. Vrhovni sud Crne Gore je u postupku po vanrednom pravnom lijeku donio presudu da je Apelacioni sud Crne Gore povrijedio zakon u korist okrivljenog B.B., donijevši odluku da se kazna zatvora u trajanju od 15 godina, koju je za krivično djelo silovanje maloljetne osobe izrekao Viši sud u Podgorici, smanji na kaznu zatvora u trajanju od 8 godina. Vrhovni sud je tako usvojio zahtjev za zaštitu zakonitosti Vrhovnog državnog tužilaštva. Takođe, Vrhovni sud navodi da drugostepeni sud prilikom odmjeravanja kazne, odnosno umanjenja iste, uopšte nije dao konkretne razloge zbog čega smatra da je kazna zatvora od osam godina srazmjerna težini izvršenog krivičnog djela i stepenu krivice okrivljenog, iako je utvrdio da ne postoji ni jedna olakšavajuća okolnost na strani okrivljenog, pri čemu drugostepeni sud nije dao razloge ni o tome na osnovu čega smatra da će se izricanjem kazne zatvora u trajanju od osam godina postići svrha kažnjavanja, odnosno da će se istom uticati na okrivljenog, ali i na druge da ubuduće ne čine krivična djela. Imajući u vidu da je zahtjev za zaštitu zakonitosti podignut na štetu okrivljenog, Vrhovni sud Crne Gore je, nalazeći da je zahtjev osnovan, samo utvrdio da postoji povreda zakona ne dirajući u pravosnažnu odluku. Želim da javnosti skrenem pažnju da Vrhovni sud ne može da utiče na postupke koji se vode pred nižestepenim sudovima i da može odlučivati samo u postupku propisanim zakonom. Međutim, to ne znači da Vrhovni sud ne prati rad nižestepenih sudova, naprotiv, Vrhovni sud ima “meku moć” i može proaktivnim djelovanjem u vidu smjernica, analize i edukacije, mijenjati praksu sudova. Sudovi moraju imati u vidu da su u Crnoj Gori djevojčice pod većim rizikom da budu žrtve seksualnog nasilja, da sa posebnom pažnjom treba da cijene sve elemente krivičnopravnog događaja, a naročito okolnosti koje stoje na strani okrivljenog (u smislu prirode odnosa sa žrtvom i procjene “kruga povjerenja” žrtve) i tek onda da odmjere kaznu u granicama propisanim Krivičnim zakonikom Crne Gore. Takvo postupanje je u skladu sa međunarodnim standardima i u fokusu sagledavanja Vrhovnog suda Crne Gore, posebno kada vrši svoju nadležnost.
Želim da naglasim da dobro izbalansiran sistem krivičnih sankcija u jednom društvu doprinosi sigurnosti i pravičnosti u tom sistemu, a i stepenu povjerenja javnosti u takav sistem. Da bismo obezbijedili efikasan sistem sudskih kazni to zahtijeva kombinaciju pravnih, institucionalnih i društvenih mjera i sa svoje pozicije daću maksimalan profesionalni doprinos da idemo ka tom cilju.
Nijesam saglasna da je sinhronizacija državnih organa slaba
STANDARD: Sinhronizacija državnih organa i institucija je slaba. Da li ste imali neku incijativu po tom pitanju sa izvršnom vlašću?
PAVLIČIĆ: Od izbora na funkciju predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore inicirala sam više kolegijalnih sastanaka sa predstavnicima izvršne vlasti u cilju izmjene zakonodavstva, prvenstveno krivičnog, ali i propisa koji se odnose na materijalni položaj sudija, usvajanja novih zakona (poput Zakona o pravosudnoj policiji) i sa drugim državnim organima na polju osiguranja bezbjednosti u sudovima. Nijesam saglasna da je sinhronizacija državnih organa slaba, ona je možda usporena, ali sam mišljenja da koordinacija uvijek može biti bolja i da nam nakon perioda određene društveno-političke tranzicije predstoje dani koordinisane saradnje na najvišem nivou, u okviru koje svaki državni organ sprovodi mjere iz svoje nadležnosti, uvažavajući interese državnog sistema u kojem sve grane vlasti komuniciraju i transparentno saopštavaju različita mišljenja sa argumentima o čijoj osnovanosti se može pregovarati.
STANDARD: Je li opravdan strah kako će teći sudski postupci po optužnicama SDT-a protiv bivših predsjednika sudova Vesne Medenice i Blaža Jovanića?
PAVLIČIĆ: Crna Gora već duži vremenski period ulaže značajne resurse i vrijeme u obučavanje sudija, u skladu sa međunarodnim standardima, koji obuhvataju rad na unaprjeđenju znanja, etike i integriteta i potrebnih vještina za upravljanje sudskim postupkom.
U sudnicama, sudije su dužne da saslušaju stranke, koje raspolažu jednakim “oružjem” i da sprovode dokaze u postupku propisanom Zakonikom o krivičnom postupku. Da bi donio odluku u ovim, ali i u svim drugim predmetima, sudija mora postupati bez straha, simpatija ili bilo kakve proizvoljnosti u odnosu na bilo koje lice, a posebno u odnosu na imenovana lica, jer je u pitanju povjerenje koja opšta javnost mora imati u sudove, a ono se gradi upravo znanjem i dosljednim poštovanjem etičkih načela na ovakvim slučajevima.
Dakle, odgovor na Vaše pitanje je odričan, jer se očekuje da sudije stručno i pošteno sude i time daju puni doprinos afirmaciji pravosudne funkcije u izazovnom trenutku.
STANDARD: . Zašto se najdelikatnija suđenja odgađaju u nedogled i da li su sudovi i dalje “trule daske” pravosuđa?
PAVLIČIĆ: Trend odlaganja pretresa u krivičnim predmetima, naročito u onima koji su pod budnom pažnjom javnosti, bio je do nedavno izuzetno izražen. Podsjetiću da je posljednjim OEBS-ovim Izvještajem o monitoringu suđenja, crnogorsko sudstvo jasno predstavljeno kao najmanje efikasno sudstvo, dok je CEPEJ opisao sudstvo kao “sudstvo koje kreira zaostatke”.
U svom podnijetom programu rada u postupku izbora na funkciju predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore, koji je Sudski savjet na predlog Opšte sjednice Vrhovnog suda i prihvatio, posebnu pažnju sam posvetila povećanju efikasnosti postupaka pred sudovima, uključujući postupke u nadležnosti Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici i odlučna sam da sve mjere implementiram već na početku mandata. Djelujući u skladu sa vizijom evropskog, modernog i efikasnog sudstva, određene preduzete mjere već daju rezultate, pa se tako javnost može uvjeriti da su postupci ubrzani i da nas u bliskom periodu očekuje veći broj, kako prvostepenih, tako i konačnih odluka u krivičnim predmetima. Navedene kvalifikacije o pravosuđu kolokvijalnog karaktera treba da ostanu u prošlosti, imajući u vidu da sudska vlast ima mehanizme etičke i disciplinske odgovornosti da odgovori na svaki izazov u pogledu efikasnosti rada sudija i odlučna je da ih dosljedno primjenjuje. Međutim, naš rad je samo jedan dio velikog mozaika, koji mora biti podržan od strane drugih grana vlasti kako bi sistem funkcionisao i što prije to istinski prihvatimo, prije ćemo i doći do cilja.
Sudovi na teritoriji većih opština neće ostati bez sudija, ali su manji sudovi u visokom riziku da ostanu bez sudija
STANDARD: Da li neki od najvažnijih sudova ostaju bez sudija?
PAVLIČIĆ: Moju karijeru su obilježili pojedinci koji su sanjali da postanu sudije, već nakon prvog kontakta sa sudom. Nekada je rad u sudu, čak i pro bono bio stvar prestiža, a sudija je uživao istinski ugled u društvu. Danas je posao sudije, sticajem više složenih okolnosti, izgubio na popularnosti, pa se suočavamo sa činjenicom da ne baš veliki broj studenata želi da se prijavi za pripravnički staž, odnosno da samo određeni broj savjetnika i drugih pravnih profesionalaca konkuriše na javne oglase Sudskog savjeta za izbor sudija, dok intenzivna fluktuacija kadrova unutar sudskog sistema stvara čestu potrebu za izborom.
Javnost je upoznata i sa drugotrajnim, složenim i jedinstvenim za teritoriju Crne Gore, postupkom izbora, kao i nezadovoljavajućim uslovima rada, što sve odvraća potencijalne kandidate od prijave. Svi osnovni sudovi su od jednakog značaja, jer omogućavaju građanima na mjesnoj teritoriji pristup pravdi. Sudovi na teritoriji većih opština neće ostati bez sudija, ali su manji sudovi, od kojih uglavnom sudovi na sjeveru, a od nedavno i u južnoj regiji, u visokom riziku da ostanu bez sudija, zbog čega se na liniji Vrhovni sud – Sudski savjet – Ministarstvo pravde sprovode brojne aktivnosti, uključujući planiranje kvalitetnije kadrovske politike, izmjene zakonodavstva i optimizacije pravosudne mreže.
STANDARD. CG pravosuđe ima ozbiljnih problema u građanskim i upravnim postupcima i veliki broj neriješenih predmeta. Prošlo je više od 100 dana od kada ste izabrani prvu ženu CG sudova – da li se nešto promijenilo i da li ste uspjeli nešto da uradite?
PAVLIČIĆ: Crna Gora je, objektivno posmatrano, prepoznata od strane CEPEJ-a kao zemlja, čije sudstvo “kreira zaostatak predmeta”. Dužina trajanja postupka pred Upravnim sudom Crne Gore stvara zabrinutost za cijeli nacionalni sistem, a sve češće se pojavljuje i u izvještajima Evropske komisije i drugih međunarodnih tijela.
Sve nedostatke sam prepoznala i dijelim zabrinutost javnosti u pogledu efikasnosti sudova u građanskim i upravnim predmetima. U periodu od stupanja na dužnost predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore, preduzela sam konkretne programske mjere koje u svom sticaju, uz dodatne napore sudija Vrhovnog suda, već postižu respektabilne rezultate.
Naime, već u februaru mjesecu, Građansko odjeljenje je riješilo 387% predmeta u odnosu na priliv (stopa efikasnosti), dok je Upravno odjeljenje postiglo 220% uspješnosti. Postoji set unutrašnjih i instruktivnih mehanizama, koji podrazumijevaju donošenje programa rješavanja starih predmeta (u našem slučaju, starijih od 10 godina), angažovanje dodatne stručne pomoći i praćenjem dinamike rada od strane Biro-a, koji sam formirala odmah po stupanju na funkciju.
Posmatrano kroz vertikalnu prizmu, nižestepeni sudovi su donijeli posebne programe rješavanja starih predmeta, međutim, zbog dugogodišnje prakse stvaranja zaostatka predmeta, cijenim da to nije dovoljno. Primjenom dobrih praksi država koje imaju pozitivne bilanse, a u cilju poštovanja prava stranaka na suđenje u razumnom roku, Vrhovni sud donosi Jedinstveni program rješavanja starih predmeta, čija primjena će biti obavezna i blisko praćena. U tom pogledu, odgovorni su predsjednici sudova, koji će me o dinamici rješavanja predmeta informisati na redovnim sastancima predsjednika svih sudova.
Ambijent u kojima političari daju izjave neprimjerenog sadržaja potkopavaju povjerenje javnosti u rad pravosuđa
STANDARD: Kako ide posao na obećanom zadatku da će se predmeti iz organizovanog kriminala vratiti u sudnice iz spekulacija sa medijskih platformi?
PAVLIČIĆ: Moj poziv da se suđenja vrate u sudnice upućen je ukupnoj javnosti, imajući u vidu da i građani treba da daju doprinos izgradnji zdravog okruženja, jer je u njihovom najboljem interesu da žive u državi, koja je članica Evropske unije i koja ima evropsko pravosuđe koje će stručno, odgovorno i brzo, u okvirima transparentnih postupaka, rješavati pitanja od njihovog životnog značaja.
Preporučeno
Međutim, moram pojasniti da je taj poziv prioritetno adresiran akterima sudskih procesa i predstavnicima izvršne i zakonodavne vlasti, kao i političkim partijama. Ambijent u kojima političari daju izjave neprimjerenog sadržaja potkopavaju povjerenje javnosti u rad pravosuđa, a naročito u predmetima organizovanog kriminala za koje postoji pojačani interes javnosti. Na drugoj strani, Vrhovni sud Crne Gore pod mojim predsjedavanjem sprovodi reformu i podstiče sve sudove, a posebno Viši sud u Podgorici, čije postupanje je u fokusu, da postupke učini transparentnijim i omogući javnosti kroz proaktivnu saradnju sa medijima, uvid u obrazloženja sudskih odluka u aktuelnoj fazi postupka. To je složen proces i ima svojih oscilacija u vidljivosti i efektima u javnosti, ali kao neko ko je čvrsto opredijeljen da to poboljša, ukazujem da moramo imati razumijevanje i strpljenje.
Video