Video
Kako je Pobjedi potvrdio advokat Danilo Vujanović koji u postupku zastupa Hrković, rasprava je odgođena zbog službenog odsustva sutkinje Tamare Brnović, ali je novi momenat u postupku što je stigao nalaz, odnosno mišljenje Instituta za javno zdravlje koji, kako kaže advokat, potvrđuje argumente koje potenciraju u tužbi.
Hrković je, podsjetimo, tražila od suda u Podgorici da utvrdi da je država povrijedila njeno pravo na zdravu životnu sredinu propuštanjem da preduzme mjere za poboljšanje kvaliteta vazduha u skladu sa domaćim i međunarodnim pravom.
Prema riječima Vujanovića u mišljenju IJZ se navodi da kratkotrajno izlaganje zagađenom vazduhu izaziva iritaciju sluzokože očiju, nosne šupljine i grla, stezanje u grudima i otežano disanje, smanjenje funkcije pluća, respiratorne infekcije i pogoršanje astme.
,,Takođe, navodi se da dugotrajna izloženost zagađenom vazduhu povećava rizik za bolesti kao što su moždani udar, bolesti srca kronična opstruktivna bolest pluća i rak pluća”, navodi Vujanović izvode iz mišljenja IJZ.
Institut, kako dodaje, takođe potvrđuje da zagađenje vazduha povećava rizik od neželjenih ishodna trudnoće: zaostajanje u rastu i razvoju ploda, niska porođajna težina djeteta i prijevremeni porođaj. Sve veći broj dokaza, ističe se u mišljenju, takođe sugeriše da zagađenje vazduha može uticati na javljanje šećerne bolesti i zaostali neurološki razvoj kod djece.
Iako je u pripremnom postupku zastupnik interesa države imao prigovor zbog utvrđivanja nadležnosti suda, takav argument je odbijen, za nadležan proglašen je Osnovni u Podgorici.
Advokat Vujanović je ranije ocijenio da je sud ispravno utvrdio da jeste nadležan, budući da se tužbom traži utvrđivanje odgovornosti za nepreduzimanje mjera od strane zvaničnih institucija države.
Vujanović je uoči pripremnog ročišta ocijenio za naš list da Osnovni sud u Podgorici nema težak zadatak u ovom slučaju ukoliko, polazeći od nepobitnih i dokazivih činjenica, utvrdi nedopustiva prekoračenja srednjih godišnjih vrijednosti zagađujućih materija u vazduhu, koje godinama ugrožavaju zdravlje ljudi.
On je ranije pojasnio da Hrković tužbom traži da joj država nadoknadi nematerijalnu štetu koju je već pretrpjela zbog povrede svojih prava.
,,Radi se o simboličnom iznosu koji ne odgovara visini štete, koja je tužilji zaista učinjena, ali njena namjera nije da se obogati – njena jedina želja je da natjera državu da se beskompromisno posveti ekološkoj katastrofi u Pljevljima. Imajući u vidu da će se zagađenost vazduha izvjesno nastaviti sve dok država ne preduzme aktivne korake da se suoči sa problemom, tražimo da joj država ubuduće plaća određeni iznos novca, sve dok se zagađujuće čestice ne svedu ispod granica koje su propisane radi zaštite zdravlja ljudi. Uvjeren sam da je to jedini način da se država motiviše da pomogne građanima Pljevalja”, kazao je tada Vujanović.
Smatra da naruku tužilji, pored podataka o zagađenju, ide i to što bogata praksa Evropskog suda za ljudska prava, koju naši sudovi moraju neposredno primijeniti, „pokazuje da su ljudska prava najgrublje povrijeđena kada narušena životna sredina utiče na čovjekov kvalitet života što je u Pljevljima, nažalost, odavno slučaj“.
Preporučeno
,,Tužba se zasniva na međunarodnom i domaćem pravu koje propisuje da država mora preduzimati sve mjere, neumorno i konstantno, kako bi građanima obezbijedila zdravu životnu sredinu, uključujući čist vazduh”, ocijenio je tada Vujanović.
