Video
“Osim toga, ovakvim, želim da vjerujem nesmotrenim inicijativama, direktno se ruši multivjerski sklad na kojega smo svi ponosni i koji je učinio Podgoricu onim što jeste. Jer ukoliko jednoj vjerskoj zajednici dopuštimo da gradi sedam novih objekata, iz kog razloga ne bismo to dozvolili i svima drugima ukoliko dostave sličan zahtjev “, kaže Vukotić.
Nacrt novog prostorno-urbanističkog plana Podgorice na kojem je radio tim na čelu sa arhitekticom Aleksandrom Tošić-Jokić angažovanom od Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, koje je, od kada je na snagu u januaru 2019. godine stupio izmijenjeni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata, nadležno za ovu oblast, bio je na javnoj raspravi od decembra prošle do kraja januara ove godine.
U izvještaju sa javne rasprave, koji je objavila Vlada u skladu sa zakonom, a koji je datiran na 2. jun, navodi se da je ukupan broj primjedbi na nacrt bio preko 100, a među njima su i zahtjevi Mitropolije crnogorsko-primorske SPC za izgradnjom sedam vjerskih objekata u Podgorici, od čega pojedini na zemljištu u vlasništvu države, što je Tošić-Jokić kao rukovoditeljka izrade plana prihvatila.
U slučaju da Vlada usvoji izmjene prostorno-urbanističkog plana, kojim se izašlo u susret zahtjevima Srpske pravoslavne crkve da se stvore pretpostavke za građenje sedam crkava u širem gradskom jezgru Podgorice, stanovnici Siti kvarta i Zagoriča mogu ostati bez vrtića, škole, doma zdravlja i parka, ili barem nečega od navedenog.
Markiranje terena
“Podilaženje takvim zahtjevima, samo bi vodilo daljoj devastaciji urbane cjeline, isto tako i realnom kvalitetu života građana. Smatram da bi se time, vrlo brzo, Podgorica pretvorila u Bukurešt iz doba Čaušeskua, kada je svaki kvart imao svoju crkvu. Ni to nije bilo u redu, mada je Rumunija vjerski mnogo monolitnija zemlja od Crne Gore, a kamoli kod nas. Posebno kada se uzmu u obzir sva zaklinjanja političkih partija u očuvanje multivjerskog sklada”, ocjenjuje Vukotić.
On podsjeća da se moramo sjetiti da je, kako kaže, svojevrsni proces markiranja terena od Srpske pravoslavne crkve počeo još postavljanjem limene konstrukcije na Rumiji, prije više od dvije decenije.
“Tim činom je definitivno zadat prvi i odlučni udarac vjerskoj toleranciji i skladu u Crnoj Gori i uspostavljena neka paradigma po principu ko što zauzme. Mišljenja sam da nije došlo do eskalacije u primjeni te paradigme samo zahvaljujući uzdržanosti drugih vjerskih zajednica. Ono što jednako zabrinjava je konstantno gaženje vjerskih prava Crnogoraca, koji očigledno nemaju mjesta u glavnom gradu Crne Gore za svoje vjerske objekte. Time je posrijedi očigledna diskriminacija i to najvećeg naroda u državi, što je jedinstveni primjer u svijetu”, kaže Vukotić.
Mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo, poručio je juče da je njihiv stav da se se zamišljeni projekat SPC na teritoriji Podgorice i uopše u Crnoj Gori ne može dozvoliti, jer bi to izazvalo neželjene posljedice i pozvao vlasti da ne pretvaraju Glavni grad „u feud SPC“.
Kada je u decembru 2020. godine Skupština glavnog grada glasovima tadašnje vladajuće većine iz Demokratske partije socijalista, Liberalne partije i Socijaldemokrata, ali i uz podršku odbornika Građanskog pokreta Ura Zorana Mikića i Milene Vuković-Sekulović usvojila odluku o dodjeli zemljišta Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi za gradnju hrama u Podgorici, uslijedila je promptna reakcija tek desetak dana stare apostolske vlade Zdravka Krivokapića.
Istog dana je Krivokapić na konferenciji za medije saopštio da je Vlada poništila saglasnost Glavnog grada da se ustupi zemljište CPC-u, zbog navodnih „nejasnih kriterijuma“.
Premijer Krivokapić tada je poručio da „nema niko prava da krčmi državnu imovinu na bilo koji način“, te da „moraju da se uspostave jasni principi i kriterijumi kada se to radi i pod kojim uslovima“.
Crnogorska pravoslavna crkva u maju prošle godine ponovo je podnijela incijativu za dodjelu zemljišta za izgradnju hrama, ovog puta Abazovićevoj vladi, na koju nikada nije odgovoreno iako je svojevremeno odlazeći premijer kazao da nema ništa protiv da i CPC dobije plac.
Država se obavezala
No, Abazović se i pored javno izgovorenih riječi ipak odlučio da koji mjesec kasnije, tajno i organizovano bez prisustva medija, osim crkvene TV Hram, u Vili ,,Gorica“ sa srpskim patrijarhom Porfirijem potpiše veleizdajnički Temeljni ugovor sa SPC.
U članu 13 tog ugovora, Abazović je obavezao državu „da omogući Crkvi saradnju sa nadležnim državnim organima prilikom izrade prostorno-planskih dokumenata u cilju stvaranja uslova za izgradnju vjerskih objekata“.
Prema Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata, s obzirom na više desetina usvojenih primjedbi na nacrt PUP-a, obavezno je organizovati ponovnu javnu raspravu. Zakon to nalaže u slučaju „ako se nakon sprovedene javne rasprave planski dokument bitno razlikuje od nacrta planskog dokumenta koji je razmatran na javnoj raspravi“.
Zakon kaže i da bitnu razliku iz ovog stava utvrđuje Ministarstvo, u izvještaju o javnoj raspravi. Sudeći prema sadražaju objavljenog izvještaja, i pored desetina usvojenih primjedbi, izgleda da je plan Urine ministarke Novaković-Đurović da progura ovakav dokument na Vladi bez organizovanja ponovne javne rasprave, čime bi u djelo sprovela ono što je njen predsjednik započeo potpisivanjem takozvanog Temeljnog ugovora sa SPC
Vukotić smatra da je u ovom pitanju irelevantno koja politička snaga stoji iza ove inicijative.
“Čini se čak da je u pitanju i pogrešna primjena veleizdajničkog Temeljnog ugovora, koji u članu 13 propisuje da se država obavezuje da sarađuje sa Crkvom oko izgradnje vjerskih objekata. Ovo svakako ne znači da država udovoljava svakom prohtjevu SPC, mada bi mnogi bili zadovoljni da je to tako. No, moramo se sjetiti da je jedna koalicija još na lokalnim izborima imala program koji je uključivao gradnju novog hrama. Stoga, ovo je očigledno udovoljavanje tim prohtjevima u sklopu pozicioniranja radi sastavljanja nove vlade. Ipak, svi politički činioci bi morali da povedu računa o ovakvim inicijativama, jer time smo sve dalje od obećanja o prekidu podjela u Crnoj Gori. Zato treba svi da se suzdrže od ovakvih poduhvata jer time smo samo dalje od društva kojem težimo”, zaključio je Vukotić.
Osim izgradnje na zemljištu u vlasništvu države, koje u pojedinim naseljima predstavlja posljednje parcele na kojima se mogu graditi vrtići, škole ili domovi zdravlja, postoje još dvije lokacije na kojima MCP zahtijeva izgradnju, a problematične su sa aspekta zaštite kulturnih dobara.
Preporučeno
SPC je, naime, tražila da gradi spomen-kapelu „postradalim od bombardovanja Podgorice“ na groblju kod Crkve Svetog Đorđa pod Goricom, koje je pod zaštitom Zakona o zaštiti kulturnih dobara, kao i lokacija u Doljanima jer je riječ o lokalitetu sa ranohrišćanskim arheološkim ostacima.
