Video
Svjetski dan Roma se obilježava 8.aprila, a to je ujedno i dan proslave romske kulture i podizanja svijesti o problemu sa kojika se Romi suočavaju.
Država Crna Gora u prethodnih dvije, tri decenije, kaže Vuksanović, se definitivno inkluzivnije bavila, ističe ona, pitanjem romske i egipćanske zajednice i postavila neka, kako ističe, zakonske temelje.
,,Država je donosila strateška dokumenta koja su usmjeravala kako energiju, tako i budžet u realizaciju određenih aktivnosti i projekata koji su nesumnjivo doprinijeli napretku ove zajednice. To su u pitanju mali, ali vrlo značajni pomaci. Na lokalnom nivou bi još dosta toga moglo biti urađeno. Ta konekcija između opštinskih napora i nalora državnih nije u potpunom skladu, i u narednom periodu valjalo bi da opštine imaju mnogo bolju energiju i napor usmjerenu ka konkretnim projektima. Dali smo mi kao društvo tolerantnije?! Donekle jesmo! Istraživanje CEDEM-a o etničkoj distanci od prošle godine, a biće realizovano i ove godine u maju, ipak pokazuje da se etnička distanca u našem društvu smanjuje, i smanjuje se i prema ovoj zajednici, ali se mora konstatovati da je ona i dalje, u najvećem procentu, ta distanca prema egipćanskoj i romskoj zajednici, a ona iznosi oko nekih 40 posto. Mi smo i dalje kao društvo na poziciji da ne bismo da imamo supružnika iz ove zajednice, da ne bismo nužno da ih imamo u komšiluku, da imamo prijateljske kumovske odnose, tu vrstu otvorenosti mi nemamo. Kad se govori o napretku romske i egipćanske zajednice tu je nekoliko parametara koje treba pratiti, uključujući zdravstvo. Diskriminacija, odnos etničke distance i nešto što se zove anticiganizam, što je evropski strateški okvir uveo u svoje članove, a na svu sreću onda je uvela i Crna Gora, anticiganizam kao oblik duboko ukorijenjene predrasude, a prema romskoj i po defaultu i egipćanskoj zajednici. Zatim se prati pitanje obrazovanja, stanovanja, zapošljavanja, parametri siromaštva koji su i dalje najveći u ovoj zajednici, pravnog statusa, socijalne, zdravstvene zaštite i prava djece, pitanje prosjačenja koje je i dalje aktuelno. U svim ovim segmentima jeste donekle došlo do pomaka u nekim oblastima mnogo više nego li u drugim, recimo možemo.se pohvaligi da obrazovanje, definitivno, uključuje mnogo više romske i egipćanske djece nego prije deset godina, donekle se smanjila stopa dječjih brakova, ali je to pitanje i dalje visoko na agendi, da je stopa zapošljavanja donekle veća, ali to ne znači da smo mi došli blizu iskorjenjivanja ovih problema”, rekla je Vuksanović.
Srž problema je anticiganizam, smatra Vuksanović, to je i najprihvatljiviji oblik, ističe ona, diskriminacije u crnogorskom društvu, i to je, kako kaže, vijeku prihvatanja tog oblika diskriminacije.
Preporučeno
,,Anticiganizam se posmatra kao pitanje koje se podrazumijeva, ali ne pitanje koje treba da se rješava. Raznim projektima i djelovanjem državnih institucija u prethodnih nekoliko decenija, djelovanjem izrazito jakog civilnog sektora, osobito bih istakla civilnog sektora koji dolazi baš pod vodstvom ljudi koji su iz romske i egipćanske zajednice, jeste se napravio pomak u tom smislu i dosta se toga pomjerilo, prvenstveno se postavilo kao pitanje šta je anticiganizam. To se uvuklo kako u škole, tako u sudstvo i tužilaštvo, a to su sve važne institucije koje treba da budu prve instance u rasvjetljavanju situacija govora mržnje, oblika nasilja, pa vršnjačkog nasilja unutar škole, ali u najširem smislu to je definitivno pitanje pravovaljane inkluzije, koja neće ići ka asimilaciji, već će ići ka tome da se napravi valjana inkluzija romskog i egipćanskog društva. Da li je to u potpunosti moguće ukoliko mi nemamo romski jezik u školama to je već dodatno pitanje, ali smo definitivno kao društvo napravili korak naprijed”, zaključila je Vuksanović.
