One su komentarisale posljednju Mandićevu izjavu, kada je kazao da ćemo odmah nakon ulaska u EU imati novi Ustav „koji će oslikavati sve što je potrebno građanima“.

Lider NSD-a je istakao da je uvjeren da će „neka nova generacija, neki novi parlamentarni saziv, ovdje imati ustavotvornu Skupštinu i da ćemo nakon priključenja Crne Gore EU, imati i novi Ustav“.

Slično je poručila i funkcionerka NSD-a i poslanica u Skupštini Jelena Božović, rekavši da Crnoj Gori više ne trebaju izmjene, nego novi ustav koji će, kako je navela, dovesti do toga da imamo društveni i politički trenutak drugačiji od onoga u kome se sada nalazimo.

“Iz Mandićevih riječi bi se moglo iščitati da on sam najavljuje da sveobuhvatniji Ustav dolazi tek poslije pristupanja EU, čime implicitno priznaje da je sadašnji korak djelimičan i uslovljen spoljnim pritiskom”, navela je Vuksanović.

Kako kaže, ostaje dilema da li to znači povratak ranijoj agendi ili samo otvaranje pitanja poput statusa srpskog jezika.

“Ali sama logika – sačekaćemo da uslovljavanje prođe – jeste priznanje da trenutni kurs nije konačan”, navela je Vuksanović.

Poruka biračima: Ništa se ne gubi, samo odlaže

Vuksanović navodi da Mandić šalje jasnu poruku svom biračkom tijelu – ništa se suštinski ne gubi, samo se odlaže.

“To je logika koja ima unutrašnjopolitičku funkciju, a usmjerena je prema dijelu biračkog tijela kojem sadašnji evropski kurs ne odgovara. Ono se na ovaj način umiruje i zadržava, a Mandić pritom ne mora da odustane od pozicije koju trenutno gradi kao proevropski akter”, navodi Vuksanović.

Slično razmišlja i Milena Perović, ističući da je nesporno da su posljednje izmjene Ustava pokazale da ćemo pojedine njegove djelove popravljati kad uđemo u Evropu.

“No, to gotovo izvjesno nijesu izmjene na koje je predsjednik parlamenta mislio kada je saopštio da vjeruje da će po ulasku u EU Crna Gora imati novi ustav „koji će oslikavati sve ono što je potrebno građanima Crne Gore“, kaže Perović.

“Mandić ni do sada nije krio ambiciju da politiku koju zastupa ugradi u njene temelje, pa i Ustav Crne Gore. Ta se politika ne razlikuje mnogo od one Milana Kneževića i njegove DNP. I jedna i druga verzija, nažalost, na uštrb su koncepta građanske Crne Gore. Na kraju, nije tajna, obojica su javno potvrdili da imaju tek različite puteve, ali isti cillj”, navodi Perović.

Taktika, a ne raskid

Rekla bih da nikad nijesu bili ni suštinski razdvojeni, navodi Nevenka Vuksanović iz CEDEM-a, govoreći o dvojici lidera koalicije „Za budućnost Crne Gore“.

“Ono što smo vidjeli bila je privremena podjela uloga unutar iste koalicije, ne raskid. Sama činjenica da je NSD odmah nakon glasanja o amandmanima potvrdio da koaliciju treba očuvati i dao Mandiću mandat za dalje razgovore s većinom, govori da je razilaženje oko Ustava bilo taktičko, a ne strateško”, navodi ona.

Lider DNP-a više puta je kazao da on i Mandić različito vide način na koji treba ispuniti interes srpskog naroda u Crnoj Gori.

Knežević je kazao i da su, uprkos svemu, DNP i NSD u projektnoj koaliciji, te da se ne može zaboraviti sve što su dvojica lidera zajedno prošli tokom dugogodišnje borbe za prava Srba.

“Sve što se do sada vidjelo, od koalicione matematike do javnih poteza oba lidera, ide u prilog tome da će format ostati očuvan barem do izbora, jer nijedna strana pojedinačno nema bolju alternativu”, navodi Vuksanović.

Da li će to zaista dovesti do novog zaokreta kakav Mandić najavljuje, kako je ocijenila, zavisiće od toga kakva vlast i kakvi odnosi prema EU budu postojali u tom trenutku.

Kneževiću se žuri

“Ako na narednim parlamentarnim izborima DNP osvoji dovoljan broj mandata da bez nas ne može biti formirana vlast, kao uslov za ulazak u Vladu tražićemo normiranje srpskog jezika kao službenog. Ako to ne žele, mi ćemo biti opozicija”, rekao je nedavno lider DNP-a, govoreći o identitetskim pitanjima.

On je kazao i da se u dijelu rješavanja istih ne slaže sa Mandićem, te da smatra da ne treba čekati da se uđe u EU.

“Stvarno ne želim da odustanem i da čekam da Crna Gora uđe u EU da onda kažu – „sad ostavite po strani identitetska pitanja“”, rekao je Knežević prije nekoliko noći u jednoj TV emisiji.

Tom prilikom je istakao da Mandića poštuje kao prijatelja.

“Ali se ne slažem s njegovim stavovima o pitanju identiteta i jezika. Imamo različita viđenja o načinima kako se treba boriti za interese srpskog naroda u Crnoj Gori”, naglasio je predsjednik DNP.

Osim toga, on je izrazio zabrinutost da bi se ulaskom u EU, bez prethodnog rješavanja statusa srpskog jezika, dodatno učvrstio položaj crnogorskog jezika, dok bi, kako je rekao, srpski bio marginalizovan.

“Uradiću sve koliko je u mojoj moći da dođe do promjene Ustava kako bi srpski jezik bio izjednačen sa crnogorskim kao službeni”, poručio je Knežević.