Video
Odbor za ljudska prava i slobode podržao je na jučerašnjoj sjednici Izvještaj o radu Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava za 2017.godinu, prema kom je za multinacionalne projekte izdvojeno 35.715 eura.
Preporučeno
Kako je na sjednici saopšteno, Fond je prošle godine za projekte najviše dodijelio novca srpskoj nacionalnoj manjini 291.850 eura, zatim bošnjačkoj 168.080 eura, albanskoj 157.120 eura, muslimanskoj 125.710 eura, romskoj 97.400 eura i hrvatskoj 97.050, pišu Dnevne novine.
Ipak, usvajanje tog izvještaja nije prošlo bez polemike. Tako je predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode skupštinskog tijela Halil Duković (DPS) istakao da najmanje zastupljene manjine, odnosno romska i hrvatska populacija, treba da dobiju najveću podršku, ali da statistika pokazuje da se to ne dešava.
“Suština ovog Fonda je da najslabijem pomogne”, naglasio je on.
Naveo je da Fond lani nije dodijelio mala sredstva za projekte, ali da je analizirajući pojedine “teško ponekad odrediti kako se može neki koji je dobio podršku poklopiti baš sa strateškim dokumentima Vlade”.
Sudeći prema njegovim riječima, takve dileme se neće više pojavljivati kada, u skladu sa novim izmjenama zakona, Skupština formira komisiju koja će obavljati bodovanje tih projekata. Nijesu, kako je pojasnio, još izabrali članove tog tijela, ali će to učiniti uskoro.
“Zato kasni raspodjela sredstava za 2018. godinu ali će to biti brzo završeno. Mislim da će raspodjela sredstava za ovu godinu biti jedna od najboljih u smislu prigovora koji se upućuju na rad Fonda”, kazao je on.
Duković je ponovio da Fond treba kroz odobrena sredstva da afirmiše manjinski narod, te se zapitao da li se raspodijeljeni novac zaista koristi za tu namjenu. Zamjerio je i što je, kako je naveo, raspodjela novca “skoncentrisana u jednoj sredini”. Kaže da je zapazio da su projekti Albanske nacionalne zajednice 99,9 posto iz Ulcinja.
“Ne žive samo Albanci u Ulcinju, žive i u Tuzima, u Plavu, Gusinju, Rožajama… Samo je jedan projekat iz Tuzi za sve nacionalne manjine koje tu žive. I to je projekat dobila jedna televizija. Mislim da je tu bilo i drugih kvalitetnih projekata. Mora se u toj raspodjeli pogledati i taj teritorijalni princip”, primijetio je on.
