Video
Ljekovi koji nijesu na Pozitivnoj listi i u slobodnoj su prodaji nijesu kvalitetniji od onih sa liste i to je zabluda pacijenata, poručuju iz Ministarstva zdravlja, uz konstataciju da toj zabludi doprinose i pojedini ljekari koji su ili pogrešno ili nedovoljno edukovani.
Preporučeno
Svi ljekovi koji se nalaze na listi pod zaštićenim nazivima su vlasništvo renomiranih, globalnih farmaceutskih kompanija i apsolutno su isti kao u svim zemljama Evropske unije i, kako ističu iz ministarstva, pacijenti mogu biti sigurni da su ovi ljekovi kvalitetni i bezbjedni, piše Pobjeda.
USLOVI
Jedan od bitnih uslova za stavljanje lijeka na listu, objašnjavaju oni, je i potvrda o svim svojstvima lijeka koju donosi Agencija o ljekovima i medicinskim sredstvima Crne Gore.
“Da bi lijek određene farmaceutske fabrike bio na listi mora biti registrovan u Agenciji za ljekove, što podrazumijeva niz aktivnosti Agencije kao najvećeg regulatornog autoriteta u farmaciji”, precizirali su iz Ministarstva.
Sumnje koje se mogu čuti u javnosti da su navodno neki ljekovi sa liste manje kvalitetni od onih koji su u slobodnoj prodaji najčešće su, objašnjavaju iz ministarstva, proistekle iz “,pogrešne ili nedovoljne edukacije ljekara o statusu ljekova na listi, a posljedično i nedovoljne edukacije i proizvedenog nezadovoljstva pacijenata”. Često se dešava, navode oni, da se prilikom predlaganja terapije, koja nije sastavni dio liste ljekova, pacijent ne informiše da se određeni proizvod ne nalazi na listi.
“U najvećem broju slučajeva radi se o preparatima koji nijesu lijek u farmakoterapijskom smislu, već su suplementi dodaci ishrani i kao takvi ne mogu biti uvršteni na listu ljekova. Poznati su iz te grupe proizvoda: probiotici, kompleksi vitamina i minerala, nutrijenti, određena dijetetska sredstva… Za te proizvode ne postoje kliničke studije da se radi o provjerenim i ispitanim ljekovima, nijesu registrovani kao ljekovi i samim tim se ne mogu izdavati na teret sredstava Fonda, odnosno ne mogu biti sastavni dio liste ljekova. Veliki problem prilikom kupovine takvih proizvoda prave prilično agresivne i sugestibilne reklame u komercijalnim medijima, te pacijenti zaključuju da se radi o potentnoj terapiji, izdvajaju značajna finansijska sredstva za kupovinu, ali i očekuju da se i oni nađu na listi ljekova, što je nemoguće i nije praksa nijednog zdravstvenog sistema”, navode iz Ministarstva.
Praksa svjedoči, kažu oni, i da ljekari po navici, bez prethodne provjere o statusu lijeka na listi propišu onaj koji nije na njoj. Time se, naglašavaju iz ministarstva, neopravdano daje afirmativniji status u smislu kvaliteta lijeku koji nije sastavni dio liste, u odnosu na onaj koji je na listi, a namijenjen je za isto indikaciono područje djelovanja.
“Sve to i nas obavezuje da neprestanom edukacijom i kontrolom propisivačke prakse utičemo na ljekare da se fokusiraju na listu ljekova i da obavezno edukuju pacijenta o eventualnim finansijskim izdacima, ukoliko se oprijedijele za preparat van liste”, kažu iz Ministarstva i naglašavaju da je lista ljekova transparentan dokument, dostavljena je svim ljekarima i predstavlja obavezujući akt prilikom odabira terapije koja se finansira iz sredstava Fonda.
PROCEDURE
Lijek koji je sastavni dio liste, kako navode, determiniše niz parametara farmaceutski oblik, koncentracija lijeka, indikacija za koju se koristi, režim propisivanja i mjesta primjene. Za određene ljekove utvrđena su pojedina ograničenja u indikacionom području, kao i u propisivanju i pravila njihove primjene prilikom korišćenja zdravstvene zaštite na svim nivoima zdravstvene djelatnosti.
Napominjući da je raniji koncept Liste bio drugačiji u smislu pozicioniranja ljekova, te da Lista nije revidirana ili jeste simbolično, iz ministarstva ističu da od prve revizije, koja je stupila na snagu 1. marta 2018. godine, tokom narednog perioda se radila analiza primjene i potrošnje.
“Posebno se analizira potrošnja ljekova na primarnom nivou apoteke i domovi zdravlja, sekundarnom nivou opšte i specijalne bolnice, a posebno na tercijarnom nivou Klinički centar. Određeni ljekovi koji su sastavni dio Liste da bi bili u primjeni moraju se konzilijarno predložiti i uz potpise direktora klinika i Kliničkog centra u propisanoj proceduri. Dokumentacija se dostavlja Komisiji za ljekove Fonda zdravstva, koja donosi konačnu verifikaciju opravdanosti primjene predloženih ljekova. Komisija za ljekove formirana pri Ministarstvu zdravlja donosi konačnu odluku o opravdanosti primjene ljekova koji su sastavni dio Liste, a namijenjeni su za liječenje težih patoloških stanja, rijetkih bolesti, ljekova koji su dio protokola pri transplantacijama, i tako dalje. Sve su ovo načini analiziranja ljekova koji su sastavni dio Liste, posebno imajući u vidu njihov visok farmakoterapijski značaj, ali i visoke cijene”, navode iz Ministarstva.
Komisija koju je formiralo Ministarstvo zdravlja, naglašavaju, prati savremene smjernice i vodiče u terapijskim protokolima i prilikom revizije Liste ljekova određene ljekove skida sa Liste ukoliko proizvođači nijesu ispunjavali opšte i posebne kriterijume u skladu sa uredbom o skidanju i stavljanju ljekova na Listu.
“Ukoliko takvi ljekovi ne zadovoljavaju kriterijume u pogledu kvaliteta, efikasnosti ili bezbjednosti, zatim ljekove kojima je istekla dozvola za prometovanje, a proizvođač ili nosilac dozvole nije priložio dokaz o obnovi registracije i ukoliko proizvođač ili nosilac dozvole za prometovanje lijeka nije dostavio saglasnost za usklađivanje cijena u skladu sa uredbom. Revizija Liste je vrlo ozbiljna i kontinuirana aktivnost. Donošenje ovog akta veliki je pomak u farmaceutskoj djelatnosti naše zemlje”, ističu iz nadležne institucije.
Da bi lijek određene farmaceutske fabrike bio na listi mora biti registrovan u Agenciji za ljekove, što podrazumijeva niz aktivnosti Agencije kao najvećeg regulatornog autoriteta u farmaciji precizirali su iz ministarstva
Najtraženiji su ljekovi za hemato-onkološka oboljenja i dijabetes
Govoreći o grupama ljekova koje su najtraženije na našem tržištu, iz Ministartsva zdravlja ističu da porastom broja hemato-onkoloških oboljenja raste i potreba za ljekovima koji se koriste u tretmanu tih patoloških stanja. Slijede ljekovi za tretman dijabetesa, kao najšireg hroničnog nezaraznog oboljenja u svim zemljama, potom ljekovi za liječenje bolesti respiratornog sistema, antiinfektivni ljekovi za liječenje sistemsikih infekcija, ljekovi za liječenje hipertenzije, bolesti mišićno-koštanog sistema, te oni koji se koriste u oboljenjima centralnog nervnog sistema…
“Ljekovi za navedene bolesti su najfrekventniji u primjeni, što nas ne razlikuje od propisivačke prakse i potreba pacijenata u drugim zemljama, jer su navedene bolesti prisutne i u mnogo razvijenijim zdravstvenim sistemima i predstavljaju ozbiljne probleme jednoj naciji, kao što posljedično predstavljaju i atak na javni novac”, preciziraju iz Ministarstva.
