Zabrinjavajući podaci: U Crnoj Gori raste broj maloljetnika koji koriste droge, ni osnovci više nijesu zaštićeni

Broj mladih ljudi i maloljetnika koji zloupotrebljavaju psihoaktivne supstance u Crnoj Gori je sve veći, tvrdi Jovan Bulajić, dirketor organizacije „Preporod“, koja se ovom problematikom bavi već 13 godina. Podaci koje imaju su i više nego zabrinjavajući, dok se sa druge strane i ponuda droga na crnom tržištu rapidno povećava iz dana u dan.

Ne postoji kategorija porodica koje su zaštićene od bolesti zavisnosti, a podliježu im bogati i siromašni, obrazovani, neškolovani, iz urbanih i ruralnih sredina. Iako zvaničnih podataka nema, Bulajić objašnjava da na osnovu iskustava u svojoj organizaciji, i komunikaciji sa insitucijama i kolegama, može se reći da ta se donja granica drastično snizila.

„Imamo djecu koja u osnovim školama zloupotrebaljavju razne psihoaktivne supstance, ali tu ne možemo govoriti o govoriti o pravilu, već o izuzecima. Starijih maloljetnika imamo sve više, procenat u odnosu na prije tri godine je mnogo veći. Tada smo imali tri odsto, a sada imamo oko 12, od ukupnog broja ljudi koji se javljaju za pomoć. Možda nekom to ne izgleda da mnogo, ali ako vidite da smo ove godine pružili preko 300 servisa, jasno vam je koja je to brojka“, objasnio je Bulajić.

Jovan Bulajić

On dodaje da su to frapanti podaci, koji su na ivici alarma, zbog čega poziva državu da se ozbiljno uključi u borbu protiv narkomanije.

„Možda nekom ko se ne bavi ovom problematikom neće zazvučati ekstremno, ali morate uzeti u obzir da smo samo jedna organizacija, ima još kolega koje pružaju ovu vrstu pomoći. Koncpiriajući pitanje, pomenuli ste da ima i onih koji se nijesu javili uopšte, i to je sigurno brutalna istina, zato što u tom prvom stadijumu zloupotrebljavanja psihoaktivnih supstanici, dok se djeca ne nažive puno loših i ekstremnih situacija, ne prepoznaju dubinu svog problema. Nekima možda još roditelji ne prepoznaju, jer ni oni nijesu edukovani da prepoznaju, zbog čega imamo ogroman problem“, tvrdi Bulajić.

Otežavajuću okolnost predstavlja sve veća ponuda droga na crnom tržištu i to je što u Crnoj Gori nema standardizovanih servisa za podršku maloljtenicima koji zloupotrebljavaju nelegalne supstance. On objašnjava da se moraju prepoznavati različiti nivoi zloupotrebe, jer kada se to počne raditi kontinuirano može se reći da je ta osoba u aktivnoj fazi zavisništva.

„Nažalost, imamo već takvih, i maloljetnika i onih koji imaju 18 ili 19 godina. To nije bilo toliko uobičajeno unazad četiri, pet godina i nijesmo se sa tim susretali kako se danas dešava. Ponavljam, nema stadanrdizovanih sistema već se primjenjuju oni načini za one osobe koji su punoljetni“, ističe naš sagovornik.

Herion više nije dominantan, najpopularniji kokain, marihuana i ekstazi

Trendovi su se promijenili, pa tako herion više nije najčešće korišćena droga zbog koje se zavisnici javljaju za pomoć. Sve je više ljudi koji koji su zavisni od kokaina, u među mlađom populacijom naviše se zloupotrebljava marihuana i ekstazi.

„Dobro je što su se ljudi koji konzumiraju kokain počeli sami javljati, vidjeli su da imaju problem, i složili se sa nama da nije stvar u supstanci, već u zavisnosti. Vlada ta misao da kokain nije toliko strašan kao herion, a nikada se za pomoć neće javiti neko ko nije počeo da osjeća posljedice, i dok udobnost života nije počela da trpi. Imate dosta njih koji „vikendaški“ uzimaju i ne prepoznaju kao problem. Ima ljudi koji posle par pokušaja uvide da su krenuli kako ne treba, ima onih kojima za to treba nekoliko mjeseci, ali i ljudi koji nikad ne zatraže pomoć i bore se sa tim do kraja života“, pojašnjava direktor „Preporoda“.

Tvri da ovakav doživljaj konzumiranja kokaina kakav je u Crnoj Gori ne postoji nigdje u Evropi. Ovdje je ustaljeno mišljenje da onaj ko ga konzumira, osoba je sa novcem koja se u društvu bolje kotira.

„Ako uzemo to da potiče iz Južne Amerike i kako ide ovamo put istoka, tako su veće zablude o njemu. Znam dobro kako stoje prilike u Zapadnoj Evropi, tamo ne mogu da shvate ovaj stav da onaj ko uzima kokain je trendi. Kod njih zavisnik je zavisnik. Kokain nije toliko zastupljen kod nas među mlađima, mada ga ima, da neko ne isključi i tu soluciju. Marihuana je prva droga, i što se mog doživljaja tiče, kada me pitaju koja je droga najopasnija, uvijek odgovorim prva. Ona da prostora drugoj i svakoj narednoj“, kazao je Bulajić.

Crna Gora nije različita u odnosu na ostatak svijeta i oni koji prodaju drogu i u djeci vide mete. Međutim, sada se pribjegava sofisticiranijim načinima plasiranja nelegelanih droga.

„Načuo sam, vrlo zvanično, da imate situacija da osnovac prodaje osnovcu. To se sigurno ne može često čuti, ali se bojim da će biti sve češće. Vi i ja da sada uđemo u školsko dvoršite biće sumnjivo jer je u pitanju dvoje odraslih, ali kada dijete prodaje drugaru, ona je to vrlo teško detektovati. Mislim da je krajnje vrijeme da država uđe u jedu ozbiljnu borbu kako bi se sačuvala crnogorska mladost. Mi imamo dnevne teme koje očekuju od međunarodnih insitiucija koje nam pomažu u pristupanju EU, ali kada ste čuli da neko pominje ovu problematiku i da je opterećujuća za crnogrosko društvo“, pita se Buljić.

On smatra da je neophodno ulagati u kadar, jer je nevaladin sektor prepušten svojim konekcijama i kapaciteima. Potrebna je dodatna edukacija, s obzirom da se trendovi stalno mijenjaju.

„ Ako ćemo biti ponosni egostični stručnjaci, možemo se ponašati ka prije pet godina, ali ako želimo da budemo nekom od korisiti, moramo imati dodatne edukacije“, kazao je Bulajić.

Roditelji imaju ključnu ulogu

Psiholog Nikola Mijušković naveo je da lična iskustva o radu sa maloljetnicima koji konzumiraju psihoaktivne supstance, a kojih je tokom poslednje godine više nego ranije, nose sa sobom jedan vrlo zabrinjavajući karakter.

Nikola Mijušković

“Sve je više klinaca koji su ozbiljno zagazili u konzumaciju droga, a dobar dio njih nije ni završio osnovnu školu. Ono što posebno brine, jeste način zloupotrebe psihoaktivnih supstanci. Sve je više mladih ljudi čije ponašanje vodi praktično do samouništenja, gdje se konzumiraju velike količine štetnih supstanci, bez svijesti o tome šta su rizici i posledice. Zabrinjava potpuno odsustvo straha i brige o tome šta dolazi sjutra i šta je krajnje životno odredište trenutnog ponašanja. Ponekad se lično i preispitam da li pretjerujem u ovakvim kvalifikacijama, ali potvrde stižu svakodnevno, u najtragičnijim mogućim ishodima”, rekao je Mijušković.

Konzumacija PAS nije nešto što nastaje slučajno i spontano, već nešto što je jedna od faza tog procesa. Roditelji imaju ključnu ulogu u prevenciji svih negativnih procesa i izgradnji pozitivnih, kazao je on. Oni koji pruže djeci toplinu, ljubav i prihvatanje stvorili su snažan preduslov da se izgrade pozitivni obrazci ponašanja. Sa druge strane, izostanak pomenutog dovodi do ličnog nezadovoljstva, a konzumacija psihoaktivnih supstanci je jedna od manifestacija tog nezadovoljstva, bijeg od samog sebe.

Mijušković smatra i da je radoznalost jedan od razloga ulaska u taj svijet, ali se vezuje i za nedovoljnu informisanost.

“Ono na šta bih se posebno usredsredio sada jeste nedostatak vještine da se mladi ljudi suprostave vršnjačkom pristisku. Plašim se da se polako dolazi do pozicije da je konzumacija PAS nešto što mora biti sastavni dio odrastanja mladih ljudi, a što je pogubno i apsolutno pogrešno”, zaključuje Mijušković.

Jovana Lasica