Zakon o audio-vizuelnim medijskim uslugama nudi kvalitetna rješenja i čuva medijski pluralizam

Na listi prioriteta u fazi pregovora u kojoj se Crna Gora nalazi su medijske slobode, poručio je ministar kulture Aleksandar Bogdanović, na okruglom stolu organizovanom povodom Nacrta zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama. Da je posrijedi ključni zakon za medije koje posluju na crnogorskom tržištu, te da je u njega neophodno ugraditi najbolja međunarodna riješenja, poručila je šefica misije OEBS-a u Crnoj Gori Mariz Davije. Ispunjavanje međunarodnih standarda je impertaiv i tome pomaže i široko učešće zainteresovanih strana, kazao je tokom rasprave Žoan Barata, ekspert Savjete Evrope.

Imajući u vidu značaj unapređenja slobode izražavanja kao temeljnog ljudskog prava, oblast slobode medija u Crnoj Gori koncipira se shodno strateškim ciljevima. A jedan od najvažnijih je pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji. Takodje je važan mehanizam institucionalnog unapređenja i održivosti medijskog ambijenta na principima slobode izražavanja i koncepta institucionalne nezavisnosti regulacije i samoregulacije medijske industrije, kazao je Bogdanović.

Faza pregovora u kojoj se Crna Gora nalazi i izvjesnost evropske perspektive, dodaje, prirodno je da podrazumijeva ispunjavanje visokih demokratskih standarda.

“Tom cilju smo iskreno posvećeni, a na listi prioriteta i pažnje svakako jesu i biće medijske slobode. U ovoj fazi EU integracija, a shodno preuzetim obavezama iz pregovaračkih poglavlja i strateških dokumenata pristupanja, Crna Gora pravno baštini i implementira visoke međunarodne standarde slobode i nezavisnosti medija”, dodaje Bogdanović.

Šefica misije OEBS-a u Crnoj Gori, Mariz Davije, kazala je da je to ključni zakon za medije koji posluju na crnogroskom tržištu. Smatra da je riječ o ključnom pitanju, pitanju slobode medija, i neophodno je da se svi uključe kako bi u isti ugradili najbolja riješenja i prakse.

Šef medijskog programa OEBS-a u Crnoj Gori Daniel Blank, rekao je da je na Crnoj Gori jda kao zemlja kandidat uskladi svoje zakonske propise, koji se odnose na audio-vizuelne medijeske usluke, sa tekovima EU i međunarodnim standardima.

Herman Spitz iz Delegacije EU u Crnoj Gori nada se da će zakon omugućiti medijima, da rade bez političkih pritisaka i u skladu sa međunarodnim standardima.

Mnogo je napretka u nacrtu pomenutog zakona, ocjenjuje i ekspert Savjeta Evrope Joan Barata. Pojašnjava da je ispunjavanje međunarodnih standarda impertaiv, te da je u tome pomoglo i ucešće zainteresovanih strana.

“O zakonima o medijima mora raspravljati, institucije moraju uzeti u obzir mišljenje zainteresovanih strana, smatram da je to dio dobrog procesa u mnogim zemljema ne možete vidjeti ovoliki stepen uključenosti u formulisanju ovakvih zakona nažalost”, rekao je on.

Cijeli proces bio je transparentan, a vođena je demokratska javna rasprava, sa ciljem usvajanja najboljih riješenja iz oblasti medija, kažu iz Ministarstva kulture.

Direktor Diretkorata za medije Željko Rutović rekao je da su imali legitiman zahtjev tri komercijalne televizije sa nacionalnom pokrivenošću, sve su tri bile u radnoj grupi sa različitim viđenima različitih pitanja. Sve je u skladu sa demokratskim odlučivanjem rezulta rada 17-točlane Radne grupe.

Iz Ministarstva kulture poručuju i da je Vlada otvoren partner na planu demokratskih i reformskih procesa, na bazi EU standarda, uređenog ambijenta medija, kao preduslova za izgradnju otvorenog, multikulturnog društva, uz punu posvecenost evropskim integracijama.

Dosta se polemike na okruglom stolu o zakonu o AVM uslugama vodilo oko procenta sopstvene produkcije koji bi televizije sa nacionalonom pokrivenošću trebalo da prave. Eskperti smatraju da bi bilo kakvom rješenju trebalo da prethodi adekvatna ekonomska analiza, u Ministarstvu kulture i savjetu AEM-a kažu da kvantitet nije i kvalitet, a da je imperativ očuvanje medijskog pluralizma, te da nije cilj gašenje medija.

Izvršna direktorica Nove M Ivana Šebek ističe je da je region primjer da telvizije pribjegavaju pravljenju jeftinih sadržaja i da se to mora izbjeći u Crnoj Gori.

U nacrtu Zakona o audio-vizuelnim medijskim uslugama pise da je obavezan procent sopstvene produkcije za komercijalne emitere 10 %. U Crnoj Gori tri su komercijalne televizije – Nova M, Prva i Vijesti. Kada je riječ o sopstvenoj produkciji svaka debata treba da bude zasnovana na adekvatnoj ekonomskoj analizi, kategoričan je ekspert Savjeta Evrope, koji je pomagao u izradi Zakona.

Ekspert Savjeta Evrope Žoan Barata kaže da kada govorimo brojeve 15 ili 20 posto, u potpunosti je arbitrarno, možemo da kažemo da bi 50 bilo fenomenalno, ali kada se pogleda situacija u zemlji, vidi se da zemlja nema taj kapacitet da proizvodi toliku količinu sopstvene proizvodnje.

“Tako da bih preporučio da svaka diskusije ne bude zasnovana na intuiciji i zeljama, već podacima i onome što se moći postići. Vidio sam fantastične zakone, koji postavljaju visoke pragove u pojedinim oblastima ali kada je riječ o primjeni onda emiteri moraju da kažu – izvinjavam se ali ja nemam ni novca ni kapaciteta za tako nešto. Bitno je da svakom rjesenju prethodiprecizna ekonomska analiza”, dodaje on.

Svi zakoni pa i medijski, moraju se prilagoditi trenutnom stanju na tržištu, u ovom slučaju medijskom, kaže ekspertkinja Sandra Bašić Hrvatin, koja je saglasna da je adekvatna analiza tržišta neophodna.

“Nemojte prihvatati neke odredbe, koje će možda na papiru izgledati dobro a dugoročno će uništiti tržište i onda ćete imati možda 40 odsto sopstvene produkcije u zakonu, a jednu televiziju”, ističe ona.

Vijesti i njihov predstavnik u Radnoj grupi Vuk Maraš populistički tvrde da je neophodno da procent sopstvene produkcije bude cak 25%, zbog navodnog očuvanja crngorskog identiteta. Taj prijedlog nije prošao ni glasanje na Radnoj grupi. To bi, tvrde pojedini članovi Radne grupe, vjerovatno dovelo do gašenja makar dvije televizije, a što je u suprotnosti sa razvojem i unapređenjem medijskog pluralizma. 

Sa druge strane članica Radne grupe za izradu Zakona o AVM uslugama, izvršna direktorica TV Nova M Ivana Šebek, ističe da kvanitiet ne znači i kvalitet, te da je priča Vijesti krajnje populistička i neprimjerena.

Potcrtava da je Radna grupa imala 17 članova, a da se svim predlozima glasalo, pa i o onim koji su pristigli od Vijesti, što je i najdemokratičniji način prilikom odlučivanja.

Šebek je kazala da je 17 članova na najdemokratičniji način došlo do ovog nacrta za koji smatra da je kvalitetan.

“Nema demokratičnijeg načina od glasanja za određene prijedloge. Gospodim Maraš je svoj prijedlog davao na glasanje i oni nijesu prošli, prosto moramo se naučiti demokratiji, ne možemo da ne podržavamo nešto samo zato što nije po našem. Ovo što vijesti predlažu procent sopstvene produkcije, apsolutno nedoprinosi medijskom pluralizmu kojem svi težimo. Posrijedi je populistička priča da samo jedan komercijalni emiter brine o crnogorskim građanima i njihovim interesima, to nije tačno. Nametanje kvote veće od postojeće vodi u dalje gašenje komercijalnih emitera. Možemo da dođemo do situacije da imamo 50 posto domaće produkcije a da taj sadržaj bude nikakav, samo pogledajte sadržaje televizija u regionu. Znate npr da je urušeno medijsko tržište u Srbiji zbog jeftinih sadržaja”, rekla je Šebek.

Povečanje kvota može dovesti do gašenja dakle, dodaje, makar dvije televizije i onda može doći do nonsensa o kojem je govorila Hrvatin – da postoji 40% domaće produkcije, a da posluje samo jedna komercijalna televizija.

Samo zbog toga što ta jedna televizija ne može da se proda, na njihovu žalost. Vijesti su u pregovorima da se prodaju konstantno, poručuje Šebek.

Maraš, pak, tvrdi da navodno kod Ministarstva kulture nije bilo volje da se napravi ekonomska analiza.

“Ono što nijeste uradili vi iz Vlade je da se naparavi ekonomska analiza da bi vidjeli i utvrdili kvotu“, ocijenio je Maraš.

Član Savjeta AEM-a Ranko Vujović takođe je naveo da je procenat od 10% u cilju očuvanja medijskog pluralizma.

“Za nas koji smo glasali da u zakonu stoji obaveznih 10 odsto sopstvene produkcije, razlog je bio isključivo strah da bi se većim procentom ugrozio pluralizam medija odnosno televizija u Crnoj Gori. Nama ne treba posebna ekonomska analiza da bi znači šta se dešava na marketinškom tržištu u Crnoj Gori. Svi znamo da je marketinški kolač za televizije oko 4 miliona i da se dijeli na četiri televizija, da svaka dobija odprilike po milion, a da bi televizija godišnje radila trošak je dva miliona, pa vi sada vidite da li bi to ugrozilo opstanak televizija i pluralizam“, poručio je Vujović.

Takođe, Željko Rutović je kazao da je Vlada uradila sve u skladu sa najboljom evropskom praksom i međunarodnim standardima, a na populističke poruke o procentu sopstvene produkcije, u cilju navodnog očuvanja identiteta.

“Intencija predloženog zakonskog teksta jeste normativna i sveukupna garancija slobode izražavanja i zaštita pluralizma. Svaka mjera koja bi uticala na smanjenje pluralizma, na smanjenje slobode izražavanja ne bi bila uputna i ne bi bila kfalifikovana kao dobro riješenje. Svako normiranje iz ugla sopstvene programske produkcije može biti obeshrabrujuće“, smatra on. 

Rutović dodaje da kvantitet ne znači i kvalitet.

“Opisnom normom koja će porobiti probleme implementacije zakonskog riješenja i maće potencijalno kontraefekat, gdje će emiteri žuriti da ispune normu na uštrp kvaliteta sopstvene produkcije i onoga što je javni interes.Javni interes je onda kada komercijalni emiteri prave svoj program, javni inters ne stanuje samo kod nacionalnih javnih emitera, nego i kod komercijalnih”, ističe on.

Javna rasprava o Zakonu o audio-vizuelnim medijskim uslugama traje do 4. avgusta, nakon čega tekst ide u dalju proceduru.

 

 

Izvor: Nova M