Video
Kad bolest zakuca na vrata, a iznos bolničkog liječenja uveliko prevazilazi mjesečna primanja ili se kockarski dug znatno povećava, tu, oko nas, nađe se neki zelenaš s ponudom od 15 odsto kamate da izbavi ili još više ojadi. Nerijetko, u ovakvim situacijama, kad dužnik nema da vrati novac, najveći gubitakje život momenat kad pod pritiskom i stalnim prijetnjama digne ruku na sebe, piše Pobjeda.
Preporučeno
Ovo su samo neki od razloga zbog kojih se ulazi u priču sa zelenašima, koji nesumnjivo zarađuju na tuđoj muci i nevolji. Javna je tajna da ih ima sve više. To potkrepljuju i brojne policijske akcije, usmjerene da suzbiju ovo krivično djelo, za koje tvrde da je teško dokazivo. Ipak, činjenica da frizer u svom dvorištvu ima vozni park i da je jasno da od mjesečnih primanja ne može priuštiti takav luksuz, ne da samo navodi na sumnju, već je jasan dokaz da tu nijesu čista posla.
A pored automobila, tu su i poslovni objekti…
“U posljednje tri godine u podgoričkom Osnovnom sudu formirano je pet predmeta za krivično djelo zelenaštvo”, saopštila je za Pobjedu Anja Krkeljić, savjetnica za odnose sa javnošću u Osnovnom sudu u Podgorici.
Ona je navela da su dva delegirana kolašinskom sudu, u jednom je okrivljeni kažnjen sa osam mjeseci zatvora i novčanu kaznu, drugi okrivljeni je osuđen radom u javnom interesu i novčanom kaznom. U svim predmetima okrivljeni su bili muškarci. Zanimljivo je da protekle godine nije formiran nijedan predmet za ovo krivično djelo.
Zvanični zelenaši
A upravo prošle godine u jednom podgoričkom lokalu ušetao je “Kamata”.
Na iznenađenje brojnih gostiju, usred dana pojavio se mladić kojem je prijatelj uputio pozdrav: “Đe si, Kamata”.
On se okrenuo i srdačno ga pozdravio. U tom trenutku svima je bilo jasno da je nadimak “zvaničan”.
Nedavno i on se našao na listi osumnjičenih za zelenaštvo, zbog čega mu je pretresena kuća, oduzeta sumnjiva dokumenta, a on pušten da se brani sa slobode.
Da se među osumnjičenima ne nalaze samo muškarci, potvrđuje i sagovornik Pobjede, advokat Srđan Lješković, koji im je ispričao zanimljiv slučaj iz prakse.
“Imao sam čak i slučaj da je žena osumnjičena za krivično djelo o kojem je riječ i na kraju se ispostavilo da su protiv nje pokrenute istražne radnje, ali nikada nije došlo do pokretanja postupka. Zapravo, radilo se o pozajmici. Osoba koja je prijavila nije jednostavno željela da vrati na pozajmicu uzeti iznos novca, koji je radi javnosti bio i više nego smiješan”, ispričao je Lješković. Pojasnio je da su te dvije žene komšinice i sada su u dobrim odnosima.
On smatra da je “jedna od mučnih stvari crnogorskog društva zelenaška kamata, koju, kako je rekao, uvijek prati vrtoglavi rast osnovnog duga, surovi način obračuna, nepoštovanja ugovornog odnosa neravnopravnih strana, oduzimanje imovine onome kome se novac pozajmljuje…”
“Nažalost, jedini izlaz iz dužničkog ropstva većina onih koji duguju nalazi u vidu samoubistva, a manji broj se odlučuje da ove i ovakve slučajeve prijavi policiji ili tužilaštvu”, upozorava Lješković.
Dužničko ropstvo
Kazao je da su kamatne stope koje se spominju u predmetima u kojima zastupa okrivljene i oštećene od 5 do 15 odsto, zavisno od količine novca koja se pozajmljuje.
“Približno kao bančine”, dodaje Lješković.
On navodi da je u “kandžama zelenaškog odnosa veći dio crnogorskog stanovništva, samo je pitanje da li duguju privatnim licima ili bankama”. Razlika je u zakonu jer, kako navodi, banke imaju ovlašćenja da daju pozajmicu i za te iznose određuju kamatu koja je nekada fiksna, nekada vezana za švajcarski franak.
“I jedni i drugi vas uvode u dužničko ropstvo. Sa druge strane, privatna lica kako to zakonodavac kaže ne mogu davati pozajmice, jer ne posjeduju dozvolu za obavljanje tih poslova. Na Zapadu postoje zalagaonice, dok je kod nas i taj vid poslovanja protivzakonit”, kazao je Lješković.
On smatra da država štiti banke u njihovim poslovima i odobrenim visinama kamatama “koje su najviše u okruženju”.
“Pretpostavljam da nema građanina u ovoj zemlji koji nije bio dužan banci ili nekom privatnom licu i da je slavio taj dan kada je uspio da se izvuče iz zamke zvana kamata, pa bila ona zelenaška ili bančina”, zaključio je advokat Lješković.
U Krivičnom zakoniku Crne Gore zelenaštvo je krivično djelo još od 1976. godine, a propisano je članom 252. Raspon kazne je od šest mjeseci do osam godina, dok je novčana kazna sastavni dio sankcije.
