Zaštitniku najviše pritužbi zbog rada i zapošljavanja

Zaštitniku ljudskih prava i sloboda najviše pritužbi u oblasti diskriminacije građani su podnijeli iz oblasti rada u zapošljavanja, a najčešće su mu se obraćali iz ranjivih društvenih grupa.

To pokazuju podaci iz Izvještaja o zaštiti od diskriminacije u periodu od 1. januara do 31. jula koji je dostavljen parlamentu na razmatranje.

Kako se navodi, u svojstvu žrtvi diskriminacije najčešće su se obraćali građani iz ranjivih društvenih grupa, što odslikava i samu prirodu diskriminacije kao društvenog i pravnog fenomena.

Zaštitnik je, u prvih sedam mjeseci, u radu imao 82 predmeta zbog diskriminacije i povrede načela jednakosti. U 15 predmeta utvrđena je diskriminacija ili povreda drugog prava u kojima je dato 39 preporuka različitim organima na državnom i lokalnom nivou i pojedincima.

U 11 predmeta podnosioci su upućeni na druga sredstva, jer je ocijenjeno da je to djelotvorniji put zaštite, u četiri je postupak obustavljen jer je povreda prava otklonjena u toku postupanja pred Zaštitnikom, dok su četiri riješena ukazivanjem.

Zbog diskriminacije po osnovu zdravstvenog stanja (invaliditeta) podneseno je 12 pritužbi, porodičnog statusa deset, nacionalne pripadnosti sedam, po osnovu pola šest, političke pripadnosti pet i isti broj po osnovu statusa stranca.

Po osnovu etničke pripadnosti, upotrebe pisma i starosne dobi podnešene su po tri pritužbe, pripadnosti grupi dvije, sindikalne pripadnosti, odnosno išćlanjenja iz sindikalne organizacije po jedna, seksualne orijentacije jedna i drugih statusnih ili izvedenih karakteristika podnosilaca pritužbi.

Zaštitnik konstatuje da je zaštita od diskriminacije po osnovu zdravstvenog stanja kao najistaknutijeg ličnog svojstva tražena u ostvarivanju jednake zdravstvene zaštite, socijalne zaštite, pri zapošljavanju i ostvarivanju prava iz rada i po osnovu rada i pristupu dobrima i uslugama.

„Drugi najčešći osnov razlikovanja je materinstvo u vezi sa trudnoćom i porodičnim statusom, pri čemu se nejednako postupanje po ovom osnovu najviše manifestuje u području rada i zapošljavanja i socijalne zaštite“, kaže se u Izvještaju.

Zbog diskriminacije po osnovu pola zaštita je tražena u oblasti rada i zapošljavanja, rodno zasnovanog nasilja, u postupcima pred organima javne vlasti i u pristupu dobrima i uslugama.

Navodi se da se diskriminacija po osnovu nacionalne i političke pripadnosti manifestuje u području rada i zapošljavanja, postupcima pred organima javne vlasti, području unutrašnjih poslova i policijskog postupanja i socijalne i zdravstvene zaštite.

Najveći broj pritužni (24) podnesen je zbog diskriminacije u području rada i zapošljavanja, a taj trend je zabilježen i u prvih šest mjeseci prethodne godine kada je podneseno 25 pritužbi, zbog povrede prava na jednakost pri zapošljavanju i ostvarivanju prava iz rada i po osnovu rada.

Dostupna istraživanja pokazuju da građani u aktuelnom trenutku percipiraju diskriminaciju kao pojavu koja je manje prisutna u odnosu na prošlu godinu, ukazujući na sniženje stepana percepcije diskriminacije.

„Najveći stepen percepcije diskriminacije građani imaju u odnosu na političko uvjerenje kao osnova za nejedanko postupanje, privilegovanje odnosno isključivanje, čime se potvrđuje podijeljenost društva u odnosu na različite političke pozicije i procjene njihove stvarne političke moći i uticaja“, kaže se u Izvještaju Zaštitnika.

Dodaje se da je visok stepen percepcije diskriminacije izražen i prema osobama sa invaliditetom, dok je niži kada je riječ o diskriminaciji po osnovu nacionalne pripadnosti, godina starosti i vjeroispovijesti.

„Vrlo je indikativna percepcija građana da je diskriminacija najmanje izražena prema seksualnim manjinama, odnosno diskriminacija po osnovu pola/roda, što navodi na zaključak da građani osobe drugačijeg seksualnog opredjeljenja i interseksualnih karakeristika počinju doživljavati kao sebi ravnopravne i jednake u ostvarivanju prava i sloboda i doprinosu koji daju društvu kroz svoj rad i angažovanje“, smatra Zaštitnik.

U odnosu na postupanje organa javne vlasti podneseno je 18 pritužbi, što je uvećanje u odnosu na prošlogodišnji period kada je podnijeto pet pritužni na rad organa javne vlasti pred kojima su građali tražili ostvarivanje prava i sloboda.

U istom periodu izvještavanja nije podnijeta nijedna pritužba zbog govora mržnje, dok je u prvoj polovini prošle godine Zaštitnik u radu imao dva predmeta u kojima je utvrđen govor mržnje zasnovan na etničkoj pripadnosti grupe prema kojoj je manifestovan (Romi).

U odnosu na ispoštovanost preporuka datih u periodu izvještavanja ukazuje se na institucije i državne organe koji su pokazali primjere djelotvorne saradnje sa Zaštitnikom, odnosno bez odlaganja izvršili preporuke.

„To su Željeznička infrastruktura Crne Gore (po pitanju jezika i pisma), menadžment i pravna služba Kliničkog centra Crne Gore (liječenje pacijenta romske nacionalnosti) i predsjednik opštine Berane (rješavanje infrastrukturnih problema koji su prijetili zdravlju stanovnika naselja)“, kaže se u Izvještaju.

Kao pozitivni primjeri navode se i Agencija za nacionalnu bezbjednost Crne Gore (po pitanju odgovora u vezi sa vršenjem ovlašćenja iz njene nadležnosti), Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore (liječenje Romkinje, pacijentkinje bez riješenog građansko-pravnog statusa u Crnoj Gori), Uprava policije (rodno zasnovano nasilje) i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava (podaci iz resora rodne ravnopravnosti i međunarodne saradnje).

U Izvještaju je konstatovano da sudovi, državna tužilaštva, organ uprave nadležan za policijske poslove i inspekcijski organi još nijesu ustanovili evidenciju u formi elektronski vođene baze podataka o podnijetim prijavama, pokrenutim postupcima i donijetim odlukama u vezi sa diskriminacijom.

“Već najčešće nesistematično, neujednačeno i samo na traženje Zaštitnika dostavljaju podatke u vezi sa diskriminacijom“, upozorava se u Izvještaju.