Video
Profesorica Biljana Maslovar ukazala je da više nemamo unaprjeđenje rada društva već da partije donose odluke koje njima odgovaraju.
“Struka je istjerana iz važnih segmenata države, a ušla je politika i ona je razorila. Ne politika u smislu razvijanja koncepata, unaprjeđenja rada društva, vizije, nego političke partije koje su donosile odluke samo zbog sebe. A upotrebljavali su riječi – građani, prava, mladi, djeca, jednakost, demokratija… Gdje su ti pojmovi postali jedna prazna vrijednost“, rekla je ona.
Obrazovni sistem je mrtav
Ocijenila je da je sistem obrazovanja u Crnoj Gori mrtav, a treba da radi sa djecom – najvrijednijim što imamo.
“Prvi infarkt je bio 2016. Donosile su se odluke i sprovodile procedure kako da se “iscijepa” obrazovni sistem i tada smo imali ključni događaj, a to je izbacivane dva predmeta, građansko vaspitanje i građansko obrazovanje. Na samom smo kolapsu obrazovanja. Imamo zakone, ali zakone ne primjenjujemo. Lični interes nam je primarni, a ne opšti. A obrazovanje je par ekselans mjesto gdje se gradi, ne identitet, već osjećaj za pripadanje, za opšte dobro i jednakost u društvu“ rekla je Malsovarić.
Izvršni direktor konsultantske kompanije Fidelity consulting Miloš Vuković smatra da Crna Gora ima četvorodimenzionalni problem: kvalitativni, kvantitativni, interni i eksterni. „Imamo problem sa starenjem i popis je to pokazao, a to u konačnom pravi pritisak na penzioni i sve ostale sisteme. Produktivnost u privrednom sistemu to ne prati i dugoročno će biti problem, imamo problem sa mortalitetom, zdravstveni sistem koji je slab ne prati razvoj demografskih trendova, a mjere prevencije ne daju rezultate. Sve to govori da demografska strategija mora da bude u centru svega“, ocijenio je Vuković.
“Imamo odlazak kvaliteta, a dolazi nam kvantitet, popunjavate radna mjesta i stvarate pritisak na 600 hiljada ljudi. Najbolji dio društva odlazi, imamo problem radne snage, sve je teže naći obrazovane ljude. Doznake dijaspore iznose 700-800 miliona eura godišnje, odnosno 10 odsto BDP-a, što govori da našu ekonomiju drži dijaspora i to ona dijaspora koja se iseljava, mladi i obrazovani ljudi. Imamo migracije iz ruralnih u urbane sredine i sve se radi ad hoc”, dodao je on.
Kao srednje razvijena zemlja ili kao država Afrike?
Epidemiolog u Institutu za javno zdravlje (IJZ) Milko Joksimović kazao je da zdravstvena slika Crne Gore odgovara srednje razvijenim zemljama, ali samo po oboljenjima, jer se najviše umire od bolesti krvotoka i malignih oboljenja se najviše umire a da smo po zaraznim bolestima kao neka zemlja Afrike.
Joksimović je naveo da najveći teret u prevenciji bolesti nosi primarni nivo zaštite, a da ih javnost često doživljava kao administratore, da ljudi iz primarne zaštite rade više poslova i onda se može govoriti o o pitanju kvalitetu usluga.
O demografskoj slici, kaže, govore i podaci o vakcinaciji. “Za HPV vakcinaciju ciljna grupa bila 8.000 djece a sad 7.000. Apsolutni broj vakcinisanih sve je manji“, rekao je on.
Starije stanovništvo u državi, dodao je, znači veće opterećenje sistema. “Srećemo i mlade koji obolijevaju od malignih bolesti koje su bolest starih. Ljudi moraju iz Pljevalja da dolaze na onkologiju, puno je opterećenja na svim stranama sistema“ rekao je Joksimović.
“Realni sam pesimista šta građani dobijaju od zdravstvenog sistema i kuda to ide”, poručio je on.
Nemamo populacionu politiku niti razloga za optimizam
Demografkinja Mileva Brajušković Popović ocijenila je da Crna Gora nema populacionu politiku.
“Naravno da improvizujemo, kao i u mnogo čemu, ne daj bože da nam se desi nešto pa da shvatimo u čemu još improvizujemo. S obzirom na negativne demografske trendove krajnje je neozbiljno da nemamo adekvatnu strategiju kojom ovu oblast tretiramo. To bi trebala da bude okosnica svega drugog što se dešava u društvu“, rekla je ona.
Prošle godine, kako je dodala, zabilježen je najniži broj rođene djece od kada vršimo mjerenja i kako kaže, nema razloga za optimizam.
“Nemojmo da čekamo da ukupne stope rađanja padnu još niže pa da onda pričamo o ovom problemu. Vrijednosti prirodnog priraštaja će dalje da padaju, a dalje sa tim imamo probleme koji se tiču ekonomske budućnosti naše države. Sve ovo o čemu mi pričamo danas, dok se ne promijene neke stvari, ni jedna demografska politika ne može da riješi“, kazala je Brajušković Popović.
Kao primjer zloupotrebe od strane političara navela je popis.
“Svi oni su bili zadovoljni rezultatima popisa, koliko je porasla koja nacija, koliko jezik… To su jedini podaci koji su mene najmanje interesovali. Populaciona politika nije samo politika rađanja, već stvaranje uslova da ljudi ostanu ovdje. Jesu važni ekonomski razlozi, ali jesu i nepovjerenje u institucije, korupcija, stvaranje vjerskih nacionalnih tenzija, produbljivanje jaza između bogatih i siromašnih i mladi to vide, treba da poručimo vlastima da nećemo više da slušamo bajke. Mi hoćemo institucije koje rade svoj posao, a ne jake osobe na čelu tih institucija“, kazala je ona.
Javne finansije nisu održive
Vuković je, govoreći o javnim finansijama, jasno poručio da one nijesu održive.
“Zato što ekonomija počiva na uvozu svega i svačega, čak i onoga što možemo da proizvedemo. Neuspjeh turističke sezone, koja umjesto da traje 12 mjeseci, ona se smanjuje. Vlada je dala odgovor tako što je povećala PDV na smještaj u turističkoj privredi. Biće nas manje, pa ćemo biti kvalititavno lošiji, država starih ljudi i živjećemo u nekoj verziji “ćaćilenda””, rekao je Vuković.
On je dodao i da treba promijeniti funkcionisanje Zavoda za zapošljavanje. “Izdvaja se 25 miliona za nezaposlene a za aktivno zapošljavanje tri miliona, to treba promijeniti”, rekao je Vuković.
Preporučeno
Zaključio je da pored ministarstva finansija u svakoj Vladi ministarstvo za demografiju treba da bude najvažnije i da se na početku svake sjednice Vlade razgovara o demografskoj situaciji u državi.
