Video
Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Crne Gore korigovao je naslovnicu udžbenika crnogorskog jezika za šesti razred osnovne škole na način što je proširio podnaslov knjige “Riječ po riječ“, pa više ne piše da je to samo udžbenik crnogorskog jezika, već crnogorskog – srpskog, bosanskog, hrvatskog. Na sličan način su, kažu, promijenili i naslovnicu udžbenika crnogorskog jezika za treći razred gimnazije, koji je preimenovan i sada se zove “Moj jezik“, a ne Crnogorski jezik, kakav je do sada bio.
Preporučeno
Pobjeda saznaje da su autori udžbenika za srednju školu čiji je naziv promijenjen – Adnan Čirgić i Jelena Šušanj juče dostavili Zavodu za udžbenike protestno pismo u kom su naveli da za njih nije prihvatljiva ova vrsta korekcije i zatražili da se odustane od takvog koncepta.
Čirgić je Pobjedi potvrdio da je poslao pismo u kome ih obavještava da ne pristaje na izmjene udžbenika bez uvida u njih. Prema Pobjedinim saznanjima, zahtjevi dvoje profesora, nijesu uslišeni, jer je ova izmijenjena verzija konačna i biće odštampana, bez obzira na to što nemaju saglasnost autora.
Odgovorni urednik Zavoda za udžbenike Lazo Leković rekao je za Pobjedu da u ovoj priči „naravno, crnogorski jezik nije, niti može biti, uklonjen iz udžbenika“, već je samo naziv knjige, što je zakonska obaveza, usklađen sa nazivom predmeta. Poslao nam je fotografiju naslovnice udžbenika za šesti razred osnovne škole, a fotografiju naslovnice spornog udžbenika crnogorskog jezika za treći razred gimnazije poslaće nam, kako je obećao, u ponedjeljak.
“Ovo pitanje je potpuno tehničke prirode”, tvrdi on.
Dekan Fakulteta za crnogorski jezik Adnan Čirgić, međutim, u ovoj priči problematizuje što ga niko nije konsultovao u vezi sa izmjenama i poručuje da nakon što se upozna sa konačnom verzijom naslovnice ako je došlo do nekih izmjena „onda su one falsifikat ZUNSa kao izdavača“. Leković, s druge strane, objašnjava da je sadržaj ovih udžbenika potpuno isti i da su korice promijenjene, jer “imaju obavezu da im nazivi knjiga ne budu u koliziji sa nazivima programa“. To je, dodaje on, ne samo stvar obaveze, već i zdrave logike.
“Sada se predmet zove drugačije i to je sve, i to nema veze sa autorstvom udžbenika u koje niko nije zalazio”, rekao je on.
Dodao je da je ovo pitanje potpuno tehničke, a ne političke prirode.
“Riječ je evidentno o tehničkom pitanju, a koje je zakonska obaveza. Stoga ovu temu ne politizujete, jer tome nema mjesta”, rekao je on. Nacionalni savjet je, kaže Leković, sredinom jula usvojio listu udžbenika po kojoj će se izvoditi nastava.
Čirgić, s druge strane, kaže za Pobjedu da ta lista nije pružala informaciju o „samovoljnim i nezakonitim izmjenama udžbenika kao autorskih djela čiji autori nijesu konsultovani“.
“Nacionalni savjet jeste usvojio listu udžbenika, ali ne i izmijenjene udžbenike”, kategoričan je on. Poručuje da budući da ne raspolaže potpunim informacijama, jer nove udžbenike nije vidio, ne može iznijeti decidiran stav, ponavljajući da ga niko nije upoznao o spornim izmjenama.
“Ako je do kakvih izmjena došlo, onda su one falsifikat ZUNS-a kao izdavača. Isto mogu reći za udžbenike crnogorskoga jezika za osnovnu školu, đe sam bio angažovan kao recenzent. Bio sam jedan od autora i recenzenata udžbenika za crnogorski jezik. Ako je ZUNS promijenio naziv predmeta/jezika na koricama udžbenika ili bilo đe u udžbeniku, onda je to učinio bez neophodne saglasnosti, odnosno mimo volje i znanja autora i recenzenata”, kaže on.
Ako, kako dodaje, u naslovu ili podnaslovu knjige izdavač nije jasno istakao da je riječ o udžbeniku crnogorskoga jezika, onda je postupio mimo ovlašćenja preciziranih ugovorom, odnosno suprotno onome za šta su autori/recenzenti bili angažovani.
PROPISI
Predmetni program za šesti razrede osnovne i treći gimnazije zove se Crnogorski, srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost. U crnogorskom Ustavu, u poglavlju koje uređuje pitanje jezika i pisma, u članu 13, navedeno je da je službeni jezik u Crnoj Gori crnogorski jezik. – Ćirilično i latinično pismo su ravnopravni.
U službenoj upotrebi su i srpski, bosanski, albanski i hrvatski jezik – piše u toj odredbi. U Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, s druge strane, u dijelu kojim je regulisana upotreba jezika, u članu 11 piše da se nastava u ustanovi izvodi na službenom – crnogorskom jeziku. Nastava u ustanovi, kako je dalje navedeno, izvodi se i na jezicima u službenoj upotrebi: imajući u vidu istu lingvističku osnovu – na srpskom jeziku; poštujući prava manjinskih naroda – na bosanskom, albanskom i hrvatskom jeziku.
“Organ državne uprave nadležan za poslove prosvjete urediće bližim propisom jedinstveni nastavni proces”, piše u tom aktu.
