Video
Peticijom, od gradonačelnika Prijestonice Cetinje Nikole Đuraškovića, kao i svih relevantnih institucija, traže da, bez odlaganja, povuku urbanističko tehničke uslove izdate za eksploataciju, 12. decembra 2022. godine.
Odluku Zbora i razloge, pročitala je Lena Mudreša.
-Ugrožavanje života i životne sredine što je dokazano i potvrđeno na javnoj raspravi.
-Ugrožavanje životinjskog i biljnog svijeta, i kompletnog biodiverziteta na širem području naših sela, što je takode dokazano i potvrđeno na javnoj raspravi.
-Ugrožavanje egzistencije, a samim tim i napuštanje svojih domova i imanja.
-Ugrožavanje Ustavnih sloboda prava na život i uživanja u svojoj imovini.
U ime predsjednika mjesnih zajednica govorio je predsjednik MZ „Đinovići“, Đuro Adžić, koji je istakao da su za izgradnju kamenoloma saznali tek prije nekoliko dana.
“Želimo da prenesemo svima našu namjeru i odlučnost na dosljednost. Naš stav je jednak prema svima. Bilo ko da krene u devastaciju naših sela dobiće isti odgovor: NE”, poručio je Adžić.
Predstavnici Bokova, Kosijera, Đinovića, Štitara i Ulića sa skupa su upozorili Vladu i Prijestonicu da će istrajati u svojim zahtjevima.
“Ovo je prvenstveno dobronamjerni skup da ukažemo Prijestonici da se ne šalimo, i da ćemo istrajati u našem naumu. Ovo je prvi korak, a naredni koraci će biti ozbiljniji i pokazaće se zatvaranjem magistralnog puta, ali i svim ostalim restriktivnim mjerama koje budu potrebne”, poručio je mještanin Dragan Adžić.
Za Elaborat o procjeni uticaja projekta na životnu sredinu, mještanin sela Đinovići, Nikola Adžić, kaže da je najblaže rečeno, neozbiljan, i da se njime stiče utisak da kamenolom, kako je objasnio, nije štetan po okolinu, već poželjan.
“Bez ikakve pažnje urađene su Studije o zaštiti biodiverziteta, zaštiti životinja, uticaju na biljni i životinjski svijet, kao i na stočni i pčelarski fond mjesnih zajednica”, ukazao je Adžić.
Događaju su prisustvovali predstavnici Prijestonice Cetinje, kao i predsjednik Opštinskog odbora cetinjske URE Slavko Janković, koji je kazao da podržava zahtjeve mještana.
Koncesiju za eksploataciju kamena iz ovog lokaliteta, Vlada Crne Gore dala je jedinom prijavljenom, preduzeću „Inžinjering put” d.o.o. iz Podgorice.
Preporučeno
U koncesionom aktu koji je usvojila Vlada navedeno je da tržišna vrijednost rezervi tehničko-građevinskog kamena koje se mogu otkopati prema minimalnom godišnjem kapacitetu za 28 godina iznosi oko 12,3 miliona eura, odnosno 439.200 eura godišnje.
