Video
Predsjednik Udruženja brokera Crne Gore i izvršni direktor agencije za posredovanje u osiguranju „Broker ins” Radonja Zeković kazao je u razgovoru za Standard, da su imali više prijava za naknadu materijalne štete nakon razornog zemljotresa koji je pogodio Albaniju, a koji se osjetio i u Crnoj Gori. Zeković je rekao da naši ljudi nemaju naviku da se osiguravaju od elementarnih nepogoda i da imaju običaj da zaključuju najjeftinaije ugovore pri čemu se gubi na kvalitetu osiguranja.
“Ono što je po malo poražavajuće za našu kulturu osiguranja jeste činjenica da se najviše zaključuju osnovna (najjeftinija) pokrića pri čemu se prioritet daje cijeni a gubi se na kvalitetu osiguranja imovine. Potražnja za osiguranjem od elementarnih nepogoda naglo poraste nakon što se iste dogode. Naši ljudi nemaju naviku da se osiguravaju od elementarnih nepogoda, a na žalost, mnogi naši klijenti strani državljani, osiguranje od zemljotresa traže kao prioritetan rizik jer su bolje upoznati sa Crnom Gorom kao trusnim područjem. Samo zemljotres 1979. je dovoljan razlog da se zaključenje ovog rizika ne dovodi u pitanje”, rekao je Zeković.
On je za Standard govorio o greškama koje se čine prilikom sklapanja ugovora o osiguranju, o svijesti građana Crne Gore o osiguranju od elementarnih nepogoda, ali i o brokerskoj i posredničkoj djelatnosti.
Standard: Da li ste imali prijave šteta od razornog zemljotresa koji se dogodio prije nekoliko dana sa epicentrom u Albaniji, a osjetio se i u Crnoj Gori?
Zeković: Razorni zemljotres koji je zahvatio naše područje sa epicentrom kod Drača, mogao se osjetiti u Crnoj Gori kroz serije manjih podrhtavanja jačeg i slabijeg inteziteta. Nakon prvog udara najjačeg inteziteta u noći između utorka i srijede, postojala je opasnost od mogućih oštećenja u vidu obaranja stvari sa polica ili manjih pukotina na fasadama stambenih objekata. I zaista, istog dana smo imali nekoliko prijava oštećenja u vidu manjih pukotina na zidovima i fasadama. S obzirom da se radi o našim osiguranicima koji imaju pokriće od zemljotresa, troškovi sanacije će biti pokriveni od strane osiguravajuće kompanije”, rekao je Zaković za Stadnard.
Standard: Koje oblike osiguranja građani mogu da zaključe i koje su najčešće greške, odnosno propusti koje ljudi sa ovog područja prave?
Zeković: Na našem tržištu moguće je zaključiti osiguranje od svih elementarnih nepogoda – poplava, zemljotresa, grada, mraza, suše, oluje… Osiguravajuća kompanija će naknaditi štetu nastalu usljed zemljotresa, ako se dokaže da se zemljotres bio jači od pet stepeni Merkalijeve skale. Jako je važno znati da se zemljotres ugovara kao dopunsko osiguranje, na polisi mora biti imenovan ovaj rizik jer imamo primjera kod osiguranika da se polisom požarnog osiguranja žele naplatiti od rizika recimo poplave ili zemljotresa a to su sve dopunska osiguranja koja se moraju posebno ugovoriti. Ono što je po malo poražavajuće za našu kulturu osiguranja jeste činjenica da se najviše zaključuju osnovna (najjeftinija)pokrića pri čemu se prioritet daje cijeni a gubi se na kvalitetu osiguranja imovine. Potražnja za osiguranjem od elementarnih nepogoda naglo poraste nakon što se iste dogode. Naši ljudi nemaju naviku da se osiguravaju od elementarnih nepogoda, a na žalost, mnogi naši klijenti strani državljani, osiguranje od zemljotresa traže kao prioritetan rizik jer su bolje upoznati sa Crnom Gorom kao trusnim područjem. Samo je zemljotres 1979. je dovoljan razlog da se zaključenje ovog rizika ne dovodi u pitanje.
Preporučeno
Takođe, ništa manje opasan rizik je i poplava čije posledice takodje mogu biti katastrofalne. U susjednoj Srbiji, 2014-te godine su se dogodile katastrofalne poplave i samo je dva odsto od ukupno procijenjenih šteta bilo pokriveno polisama osiguranja. Ništa bolja situacija nije ni u Crnoj Gori kada je zemljotres u pitanju. Upravo je ovdje značajna uloga posrednika, kao stručnih lica iz oblasti osiguranja, da objasne osiguranicima o stepenu izloženosti pojedinim rizicima, da im bliže objasne uslove osiguranja i u slučaju nastanka štete da pomognu u rešavanju odštetnog zahtijeva. Danas osigurati stan ili kuću od recimo 70m2 pri čemu polisa obuhvata rizike požar, eksplozija, oluju, grad, udar groma, provalna kradja, pucanje vodovodnih i kanalizacijonih cijevi sa uključenim zemljotresom može da košta oko 100 eur na godišnjem nivou. Smatram da je ovo povoljna cijena osiguranja kojom se kupuje mir i sigurnost doma. Zato treba raditi na edukaciji našeg stanovništva da povećaju svijest o osiguranju i mislim da bi najvažniju ulogu na planu edukacije trebalo da imaju posrednici i osiguravači, mada ni podrška države na ovom važnom zadatku ne bi trebalo da izostane.
Standard: Što zapravo znači brokersko poslovanje na tržištu osiguranja u Crnoj Gori?
Zeković: Posrednik (broker ) u osiguranju je pravno lice koje obavlja djelatnost posredovanja pri sklapanju ugovora o osiguranju. Broker radi poslove dovođenja u vezu osiguranika sa osiguravajućim kućama radi pregovaranja o zaključenju ugovora o osiguranju. Broker ostvaruje interes od poslova posredovanja direktno prema osiguravajućim kućama (provizija,brokeraža) što znači da svi osiguranici mogu koristiti naše usluge besplatno.Cijena usluge posrednika se ne nadogradjuje na cijenu osiguranja već je shodno zakonu o osiguranju sadržana u njoj. Za naše formalno i pravno angažovanje neophodan nam je nalog(ovlašćenje) od strane osiguranika kako bi naše angažovanje zadovoljilo zakonsku formu.
Naša zakonska i profesionalna obaveza je da izradimo analizu opasnosti, predlažemo odgovarajuće pokriće, procijenjujemo solventnost drustva za osiguranje na osnovu podataka o poslovanju tog društva, posredujemo radi pregovaranja o zaključenju ugovora o osiguranju, provjeravamo sadržaj polise, nudimo pomoć osiguraniku za vrijeme trajanja osiguranja, pratimo izvršenje ugovora o osiguranju kada nastupi osigurani slučaj. Zato se često i kaže de je broker “produžena ruka” ugovarača osiguranja. Postoji mnogo razloga zašto bih svima preporučio da angažuju posrednika u osiguranju ali bih posebno izdvojio primer sa našeg tržišta; desava se da premija za isti ili bolji ugovor bude povoljnija u odnosu na ugovor koji je klijent imao prije dolaska posrednika. Ovo ne znaci da je osiguravac precijenio rizik, već to možemo tumačiti da je nekada osiguravaču samo trebala posredničko umijeće kao dopuna da dubljim osluskivanjem potrebe klijenta u konačnom definišu pravi imovinski interes klijenta koji želi zaštiti kroz instituciju osiguranja, to je korektan poslovan odnost sa osiguravačem a partnerski sa klijentom kojim se stiče dugoročno povjerenje.
Standard: Kako je razvijena posrednička djelatnost na našem tržištu?
Zeković: Na našem tržištu trenutno posluje 10 posredničkih agencija koje imaju dozvolu za rad odobrenu od strane Regulatorne agencije za nadzor osiguranja. Ovo je relativno mlada djelatnost za naše tržište jer su brokeri započeli svoje poslovanje dozvolom koja je odobrena zakonskom regulativom iz 2006-te godine. Danas , nakon više od 10 godina postojanja, možemo da se pohvalimo da je broker, u cjelopkupnoj slici našeg tržišta, postao jedna od najznačajnih faktora nezaustavljivog tržišnog rasta. Doprinos brokera je posebno značajan jer je oko 99% brokerske premije baziran na zivotnom osiguranju I nezivotnom koji ne podrazumijeva obavezna osiguranja autoodgovornosti. Regulatorna agencija za nadzor jako dobro razumije značaj brokera što pokazuju učestalim pozivima na konsultacije oko svih važnih pitanja koja se tiču aktuelnih I nastupajućih tržišnih izazova.
Međusobna saradnja i uvažavanje sa kolegama brokerima je na izuzetno visokom nivou na šta smo jako ponosni jer iskustva sa okolnih tržišta ne mogu sa tim da se pohvale. Moram da napomenem da smo u toku ove godine , po prvi put na crnogorskom tržištu osiguranja , osnovali udruženje posrednika pri privrednoj komori Crne Gore. Preko institucije udruženja posrednika sada svi naši članovi mogu iznositi probleme sa kojima se sreću na tržištu , razmijenti iskustva, I tako zajedno djelovati prema na polju povećanja svijesti o značaju posredničke djelatnosti. Usvojili smo I kodeks etike u posredovanju kojim se uredjuju načela i pravila ponašanja za članice Udruzenja s namjerom promocije etickog postupanja i profesionalnog odnosa prema klijentima, razvijanja uzajamnog povjerenja, unapredjenja kvaliteta poslovanja i kolegijalne saradnje. Profesija posredovanja u osiguranju ima sigurnu perspektivu na tržištu Crne Gore a sa jačanjem privrede, očekujem I rast potražnje za profesinalnim pristupom svim segmentima poslovanja.
Standard: Koliko je razvijena svijest osiguranika o značaju posredničke djelatnosti i koji su izazovi sa kojima se suočavate?
Zeković: Kao što sam i pomenuo, ovo je relativno mlada djelatnost i treba uvijek raditi dok se svijest osiguranika o značaju posredničke djelatnosti ne dovede na nivo nekog razvijenog evropskog tržišta. Sa tim u vezi, planiramo u narednom periodu organizovati set predavanja i seminara na temu značaja posredničke djelatnosti, praćenje svjetskih standarda osiguravajućeg pokrića, implementacija novog zakona o osiguranju koji je u pripremi i sl. Poredjenja radi, u nekim zemljama na primer u Engleskoj, osiguranje je moguće zaključiti samo preko posrednika što dovoljno govori o trendu rasta ove profesije.
Što se tiče izazova, osim uobičajenih da se odgovori na složene zahtijeve klijenata, u sporadičnim primerima imamo razloga da vjerujemo je nedovoljno razvijena takodje I svijest osiguravajucih kompanija o znacaju brokerske djelatnosti po pitanju plasmana I njihovih proizvoda, jer nije tajna da osiguravači u nekim situacijama tretiraju brokere kao konkurentnu opasnost a realnost je savim drugacija. Broker radi iskljucivo I samo u interesu klijenta na nacin da se plasirani paketi osiguranja koje plasiraju osiguravači, kvalitetno upodobe sa interesom krajnjeg korisnika.
Standard: Kakav je uloga brokera u Javnim nabavkama?
Zeković: Shodno Zakonu o osiguranju Čl.62. jasno su definisane dužnosti Posrednika u osiguranju. U stavu 1. navedenog člana, nedvosmisleno se navodi da je obaveza Posrednika da štiti interes ugovarača/osiguranika, što i čini kroz obavljanje svoje djelatnosti prema svim subjektima sa kojima ima potpisan Ugovor o posredovanju, uključujući i subjekte koji podliježu Zakonu o javnim nabavkama. Sa stanovišta uloge brokera na tržištu osiguranja, jasno je da i kroz zakonski utvrđene procedure (licenciranje društva za poredovanje, brokera, kriterijume za odabir izvršnog direktora i sl.) postoji snažan akcenat na stručnosti brokera i rukovodilaca, odnosno da i sam zakon predviđa određeni kvantum znanja kako bi se brokeri adekvatno pripremili da mogu obavljati zakonom utvrđene dužnosti.
Dakle, kako se radi o izuzetno specijalizovanim znanjima koje posjeduju učesnici na tržištu osiguranja (kako brokeri, tako i osiguravajuća društva), na jedno strani i kako najveći broj naručilaca (obveznika ZJN) ima veoma skromna znanja iz oblasti osiguranja, na drugoj strani, evidentno je da postoji značajna asimetrija znanja među pregovaračkim stranama. Brokeri, shodno svojim zakonskim obavezama, upravo imaju za jedan od glavnih zadataka, da eliminišu asimetriju znanja i da omoguće naručiocu ravnopravan pregovarački postupak.
Na žalost, od pojedinih osiguravajućih kompanija nailazimo na probleme u smislu valorizacije našeg angažmana u vidu ugovorom predvidjene provizije. U poslednje 2 godine, na ovu temu smo vodili nekoliko otvorenih rasprava koje su organizovane zahvaljujući Regulatornoj agenciji za nadzor osiguranja i napravljen je ogroman napredak na ovom polju uz neke manje barijere za koje je potrebno izvjesno vrijeme. O prednostima angažmana brokera svesni su obveznici Javnih nabavki koji sve masovnije angažuju brokere, gotovo da nema većeg investitora u Crnoj Gori koji nije angažovao nas ili ostale kolege, a osiguravajuće kompanije uvidjaju da se prodaja osiguranja preko posrednika dovodi na jedan veći nivo zbog čega i oni prihvataju brokere kao partnere a ne kao konkurenciju kako je to bio običaj u prvim godinama osnivanja naše djelatnosti.
B.K.
