“U pravu je, kada kaže, da se moglo puno više uraditi po tom pitanju i dok je Bošnjačka stranka bila u vlasti.

To se jednako odnosi i na druge stranke koje su bile zagovornice procesa suočavanja s prošlošću a participirale su u ranijim crnogorskim vladama – SDP, SD, LP…

Ali inicijativu, koja zapravo postoji od ranije (2004) ne treba odbaciti i svakako o njoj, pa ni o tehničkom kontekstu, ne treba govoriti kroz smijeh”, navodi Zeković.

Reafirmisanje ranijih inicijativa je dobar pristup Bošnjačke stranke i treba je posmatrati u svijetlu nesporne činjenice da je u novom sazivu Skupštine i Vlade Crne Gore značajan broj onih koji negiraju dogođeni genocid, kaže Zeković.

“Vjerujem da je Bošnjačka stranka imala u vidu i nespornu dodatnu provokaciju (prema svima koji u regionu i Crnoj Gori drže do zaštite i promocije ljudskih prava) manifestovanu kroz izbor predsjednika parlamentarnog Odbora za ljudska prava i osnovne slobode.

Konačno, Dan sjećanja na Srebrenicu zvanično nije utemeljen i inicijativa Bošnjačke stranke ima puni smisao i sa te strane. Kada govorimo o istini i pomirenju, prilika je da podsjetimo i vlasti Opštine Herceg Novi, na više godina staru inicijativu da se u tom gradu podigne spomen obilježje izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine koje su crnogorske vlasti predale snagama bosanskih Srba.

Proces suočavanja s prošlošću i pomirenja na prostorima bivše Jugoslovije traži održivu i iskrenu podršku donosilaca odluka na svim nivoima”, zaključuje Zeković.