Žunjić objašnjava da nemaju tačnu statistiku, ali da se od brojki koje imaju može zaključiti da je više samoubistava djece danas nego što je to bilo ranije. Navodi da u sistemu nemamo institucije koje se bave zaštitom mentalnog zdravlja djece te da i to što imamo je jako malo i nedovoljno da bi se pružila kavalitetna podrška.
Petnaestogodišnja djevojčica teško je povrijeđena, nakon što je sinoć skočila sa Moskovskog mosta u Moraču.Prošle nedjelje je iz morače izvučeno tijelo dvanaestogodišnje djevojčice.
Prema podacima policije u ovoj godini registrovano je četiri slučaja samoubistava djece.
Situacije koje se dešavaju su alarm da mi kao društvo moramo hitno mijenjati stvari i uraditi mnogo više kako bi zaštitili djecu, posebno u dijelu mentalnog zdravlja o čemu ne vodimo računa kao društvo, kazala je za Antenu M Lepa Žunjić iz Udruženja roditelji.
Žunjić objašnjava da nemaju tačnu statistiku, ali da se od brojki koje imaju može zaključiti da je više samoubistava djece danas nego ranije. Kaže da moramo sistemski raditi svi i potrebno je da postoje servisi podrške djeci i roditeljima kako bi oni mogli na adekvatniji način da pomognu djeci.
„Psihičko zdravlje je jednako važno kao fizičko koje pratimo, na neki način da osluškujemo djecu. Sa druge strane institucije sistema treba da pruže određenu podršku. Kada imate određeni problem sa djetetom, vi lutate ne znate gdje da odete kome da se obratite, nemamo u sistemu institucije koje se bave zaštitom mentalnog zdravlja djece, ono što imamo je jako malo i nedovoljno da pruži podršku“, kaže naša sagovornica.
Žunjić ističe da servisi podrške postoje u Glavnom gtradu, ali da ih na sjeveru ima jako malo. Dodaje da imamo škole koje nemaju psihologe, te da nam nedostaje stručnih radnika.
„Ono što imamo u sistemu javnog zdravlja je nešto što zahtijeva čekanje, zakazivanje, jako malo tretmana za djecu. Slobodno možemo reći da je podrške jako malo. Postoji dječija linija pri domu Mladost u Bijeloj. Postoji roditeljska linija koju ima Udruzenje roditelji, kao servis podrške svim roditeljima bez obzira gdje žive u Crnoj Gori. Takođe, postoje sporadični servisi koje pružaju druge organizacije ali koje nisu u kontinuitetu, tako da nam treba sistemski jača podrška“, poručila je ona.
Ističe da su ovih dana tražili od odgovornih institucija sistema da se okupe, razgovaraju i dogovore šta se hitno mora uraditi.
„Očekujemo sastanak i razgovor na nivou Vlade, tužilaštva i sudova i da vidimo šta je to šta se može uraditi da se situacija poboljša i da vidimo koja je to vrsta podrške porodici i djeci, da se ove situacije ne bi dešavale to jeste da ih je manje“, rekla je Žunjić.
Ona dodaje da je važno shvatiti da svakom djetetu koje ima problem, moramo pristupiti ozbiljno te da koliko god nam taj problem izgledao banalno, za dijete je realan.
I to je, smatra ona, prvi korak ka rješavanju situacija.
„Rodteljsku liniju kad zovu roditelji često budu ljuti i razočarani što djeca nešto percipiraju kao problem. Međutim u njihovom stanju i sistuaciji njihovi problemi su realni koje mi moramo ozbiljno shvatiti svi. Roditelje bude strah da traže podršku, da pomisle da njihovom djetetu nije dobro, to su neki tradicionalni stavovi, mi potičemo iz tradicionalnog društva u kom bi to možda bila sramota i bruka. Važno je da mi sa sobom raščistimo neke stvari da mi prihvatimo da je u redu zatražiti pomoć“, objašnjava ona.
Žunjić za kraj ističe da je važno pratiti i slušati djecu te da svaka promjena koju vidimo kod djeteta treba da nas pokrene na razgovor o tome jer je, kako zaključuje, razgovor akcija.
Preporučeno
Video