Dodao je da je zbog „revolucije u razmišljanju u javnim finansijama“ koja je nastupila krajem 2020. godine, Crna Gora već četiri godine ispunjava Mastriške kriterijume.

“Uz dug ispod 60 odsto bruto društvenog proizvoda (BDP) i deficit ispod tri odsto, te činjenicu da ćemo od 1. januara imati SEPU, mi već ispunjavamo uslove za ulazak u eurozonu čim postanemo članica EU. Samo čekamo političku odluku, druge suštinske uslove mi ispunjavamo”, kazao je Spajić.

Ekonomski rast

Očekuje da će BDP iduće godine biti dupliran na skoro osam milijardi eura, ukazujući da se desio realan rast.

“Prosječan realni rast za protekle četiri godine bio je više od šest odsto. Ne može niko da se pohvali tim rezultatima. Crna Gora je imala preko deset odsto fiskalni deficit, a dvocifreni fiskalni deficit je nešto što nijedna država ne smije da ima. To je isto kao da vas neko sačeka iza ugla i isprebija. Eto tako treba da se osjećate kada imate fiskalni deficit od 10,2 odsto koliko je iznosio”, kazao je Spajić.

Povezani članci

ekonomija

Budžet za 2025: Rashodi četiri milijarde, deficit 280 miliona

politika

PREDSTAVLJEN PROGRAM “EVROPA SAD 2”; Spajić: Prosječne zarada od oktobra 1.000 eura

ekonomija

VUKOVIĆ: Nijedan novi trošak neće biti finansiran iz pozajmice, očekujemo 180 miliona eura kroz aranžmane sa Svjetskom bankom

Kritički se osvrnuo na analitičare poručujući da će ga, kada neko ponovo spomene da Crnoj Gori nešto fali, lično pitati „gdje si bio kad je državi stvarno falilo, kad je tekući deficit bio dubok kao kanjon Tare“.

“Sad kada imamo tekući suficit, koji je zlatno pravilo javnih finansija, svi ste se sjetili da državi nešto fali. Ajde da vidimo šta fali, sa 105 posto bruto duga po BDP-a, odnosno 80 neto, stigli smo do današnjih 62 odsto bruto odnosno 52 neto duga po BDP-u”, kazao je Spajić.

Ocijenio je da je Crna Gora izgubila više od 200 miliona eura, jer još 2014. godine nije krenula sa hedžing aranžmanima. Kritika je bilo i na račun prethodne vlade Dritana Abazovića zbog povlačenja profita od hedžing aranžmana koji je vlada Zdravka Krivokapića sprovela na početku mandata krajem 2020. godine.

“Povukli su sredstva kada više nijesu imali novca u trezoru, sprdaju se kako je Spajić govorio da će bankrotirati, sami sebi čestitaju. Pa naravno da nijeste bankrotirali kad se povukli sredstva od hedžinga, kad se povukli od ekonomskog državljanstva pare na glavni račun trezora i na taj način frizirali bolje rezultate za 2023. godinu”, poručio je Spajić svom prethodniku.

Prihodi

Iduće godine će, kako je naveo, uprkos smanjenju poreza za PIO, država imati prihode veće za 100 miliona eura. Kazao je da će čitav deficit iduće godine biti isključivo za kapitalni budžet, te da će se jedan dio finansirati i iz tekućih prihoda.

“Ove godine je 250 miliona od ukupno 500 miliona starih dugova plaćeno iz tekućih prihoda. To se nikada nije desilo. Sjećate se čuvenog koncepta „saldo je nula“, pa saldo nije nula prvi put, nego plus 250 miliona eura”, kazao je Spajić dodajući da nam treba veliki rast, smanjenje duga po BDP, veće plate, penzije i kapitalne investicije.

Vlada planira 2,88 milijardi izvornih prihoda, dok bi ukupni izdaci trebalo da budu 4,03 milijarde eura, što je 505 miliona više nego ove godine. Budžetom koji je, kako su ukazali, konzervativno planiran, nijesu predviđeni eventualni prihodi od koncesija aerodroma. Na plate će, kako se čulo, otići 718 miliona eura, za socijalna davanja, uključujući 777 miliona za penzije, ukupno 1,06 milijardi eura. Za sektor saobraćaja je predviđeno 242 miliona, za zdravstvo 474 miliona, a za obrazovanje i nauku 362 miliona eura.

Kapitalni budžet

U okviru kapitalnog budžeta, koji je projektovan na 280 miliona eura, planiran je 341 projekat. Od toga se 100,2 miliona odnosi na drugu dionicu auto-puta, 115 miliona je predviđeno za projekte koje će sprovoditi Uprava za kapitalne projekte, a 64,98 miliona Uprava za saobraćaj. Spajić je naveo da je za projekat ,,Velje brdo“ predviđeno deset miliona eura koje bi trebalo da budu potrošene na pripremu infrastrukture.

Šef premijerovog kabineta Branko Krvavac je kazao da je budžetom predviđeno i 40 miliona eura za potencijalni plan restrukturiranja Instituta „Dr Simo Milošević“ odnosno kupovinu hartija od vrijednosti. Dodao je i da će, prema konzervativnoj procjeni, na kraju godine na računu ostati 240 miliona eura depozita koje će prenijeti u iduću.

Zaduživanje

Odlukom o zaduživanju, koju je Vlada takođe usvojila u petak, predviđeno je da se država u idućoj godini zaduži do 900 miliona eura. Ministar finansija Novica Vuković je kazao da će se ta sredstva isključivo koristiti za plaćanje starih dugova i finansiranje kapitalnih izdataka. Ukazao je da se iznos od 2,3 milijarde eura koji je pominjao kao iznos zaduženja u javnosti odnosi na dugove koji će dospjeti u naredne tri godine.

“Naredne godine dospijeva na naplatu 820 miliona eura glavnice, a kapitalni budžet je na nivou od 280 miliona eura. To je definisano na 1,14 milijardi eura, ali zbog rezervi koje smo uspjeli da napravimo u ovoj godini, smatramo da ćemo se za finansiranje starih dugova zadužiti do 900 miliona eura, sa mogućnošću ostavljanja prostora zaduživanja za dodatnih 500 miliona za refinansiranje duga i stvaranja fiskalne rezerve do 2027, kada nam kumulativno sa sljedećom godinom dospijeva 2,1 milijarde”, kazao je Vuković napominjući da su i ove godine pozajmili mnogo manje novca nego što su inicijalno planirali.

Ocijenio je da poreske izmjene u turizmu, kojim je uvedena stopa PDV-a od 15 odsto, neće uticati na poslovanje turističkih preduzeća.

“Turizam neće trpjeti zbog odluke fiskalne strategije, već su unazad godinama imali maksimalu podršku Vlade”, kazao je Vuković.

Spajić je poručio da su zaustavili rast cijena te da su one polako počele da padaju, kao i da je zaustavljena inflacija, koja je trenutno niža u odnosu na pojedine razvijene države. Podsjetio je da je u septembru bila deflacija, a da je u oktobru inflacija bila nula odsto.

“Nas novembar čeka sa nula odsto inflacije, a većim zaradama. Mislim da je to razlog za radost”, poručio je premijer.

Skupština sama donosi odluku o zapošljavanju savjetnika

Na pitanje novinara da li su Skupštini odobrena sredstva za angažovanje savjetnika za poslanike, Vuković je kazao da im nijesu odobrili kompletna tražena sredstva, ne precizirajući da li se ta razlika odnosi na ovu stavku.

“Oni su procijenili da im za njihov nesmetan rad trebaju asistenti i savjetnici za poslanike. Skupština kao posebna zakonodavna grana vlasti ima mogućnost da sama donosi zakone, koeficijente, sistematizacije i sistem zapošljavanja. Vlada tu nema uticaj. Poslanici PES-a su se izuzeli od prihvatanja asistenata, a kako će poslanici sami reagovati, to je do njih da se odrede prilikom glasanja da li im je to potrebno ili ne i da li će ta sredstva, od njihovog kompletnog budžeta, biti usmjerena za tu stavku ili za donaciju nekog vrtića. Mi se prema tome, kao izvršna vlast, ne možemo odrediti”, kazao je Vuković.