“Ovaj prihod za budžet Crne Gore mogao je biti dvostruko veći da su poslušane sugestije iz PES-a i ranije povučena sredstva, te samim tim ne bi bilo potrebe za zaduženjem od 100 mil.€ po kamatnoj stopi od skoro 11%, kako je to urađeno u martu.
Po svim kalkulacijama, ukoliko bi se hedžing aranžman produžio za period od još dvije godine mogli smo održati veoma nisku kamatnu stopu u eurima uz nastavak redukovane izloženosti javnog duga valutnom riziku”, kaže Krvavac.Jasno je, dodaje, da postoji rizik da nakon dvije godine u momentu revizije dolar oslabi u odnosu na euro što bi limitiralo kontinuirano prihodovanje u momentu revizije, ali dužnost ministarstva finansija je, ističe, da prati kretanja na finansijskim tržištima i neutrališe i valutne i kamatne rizike na dnevnom nivou.
“Dakle, riječ je o dinamičnom procesu koji zahtjeva stalne analize i procese strateškog odlučivanja.
Preporučeno
Međutim, prekid aranžmana i povlačenje prihoda od 64 mil.$ u ovom trenutku, kao i odluka Vlade o uplatama dobiti za 2021 i 2022. godinu preduzeća u većinskom vlasništvu države u državni budžet, jasno ukazuju kakvo je stanje u trezoru”, zaključuje Krvavac.