Video
Ovim budžetom zadovoljni su samo ministri poljoprivrede i finansija Vladimir Joković i Novica Vuković i državni sekretari. Mi ostali, očigledno neznaveni, nijesmo shvatili poentu. Imao sam neki dan neformalni razgovor sa Vukovićem, koji mi je kazao da nijesam dobro vidio i razumio, kao i da je Joković zadovoljan. Naravno da je zadovoljan, jer ni on ni ministar finansija ne žive od poljoprivrede – kazao je Mugoša Pobjedi.
Budžet
Ukupan budžet za Ministarstvo poljoprivrede je 1,7 odsto državnog budžeta, 1,3 odsto bez staračkih naknada, a samo 0,6 odsto tog budžeta čine subvencije.
” To je, nažalost, stav Pokreta ,,Evropa sad“ (PES) prema poljoprivredi, jer je i u Glavnom gradu budžetom za poljoprivredu predviđeno 0,2 odsto budžeta grada”, rekao je Mugoša.
Podsjetio je da je budžet Ministarstva poljoprivrede 59,5 miliona eura, a prošle godine je bio 52,4 miliona, što je povećanje za 7,1 milion.
” Populističkom, neodgovornom politikom parlamentarne većine prošle godine je naknada za staračke naknade povećana na 70 odsto minimalne plate u Crnoj Gori, pa je po tom osnovu u budžetu umjesto 7,4 potrebno 13 miliona eura. Ovo je socijalno davanje, a ne poljoprivreda i već je „pojelo“ ovo nominalno povećanje”, pojasnio je Mugoša.
Precizirao je da su ukupni administrativni troškovi za plate i službe koje nijesu direktno vezane za poljoprivredu 17,6 miliona eura.
Poljoprivrednicima direktno idu subvencije i podrške i to: mjere tržišno-cjenovne politike 14,6 (12,6) miliona eura, jačanje konkurentnosti proizvođača hrane tri miliona (3,95 miliona), mjere za održivo gazdovanje prirodnim resursima 200 hiljada (500 hiljada), IACS program subvencije 4,74 milona (7,7 miliona), pa su ukupne direktne subvencije u poljoprivredi 22,54 miliona.
” Ulaganja koja se tiču IPARD, MIDAS i drugih podrški mislim da su nerealna, ali volio bih da griješim i da sredstva budu utrošena, jer će to značiti višestruko povlačenje sredstava iz EU fondova”, rekao je Mugoša, koji trvdi da je malo sredstava odvojeno za subvencije, prvenstveno zbog lošeg rada administracije
” Mora se naći način raznovrsnih podrški kako ne bi EU partneri prigovarali, zatim efikasno realizovati mjere i povećati broj korisnika. Budžet se kreira u septembru, kada Ministarstvo poljoprivrede iskaže projekcije Ministarstvu finansija. Direktor za državni budžet u Ministarstvu finansija Bojan Paunović, kao profesionalac, vrlo je konzervativan, što je dobro. On kaže „gospodo, vi imate realizaciju budžeta 25 odsto. Ne damo više jer ni ovo ne umijete potrošiti“. Jedino plate i ugovori o djelu se realizuju po željenoj dinamici”, tvrdi Mugoša, koji tvrdi da se lani Ministarstvo poljoprivrede ponašalo krajnje neprofesionalno.
Plaćanje
” Imamo problem od 2020. godine da se proces raspisivanja javnih poziva za podršku u poljoprivredi, njihova realizacija, administrativna i terenska kontrola i na kraju isplata podrški i subvencija vrši u neprimjereno dugom periodu”, ocijenio je Mugoša, objašnjavajući da je najviše isplata izvršeno u novembru i decembru.
” Znači da je poljoprivrednik posijao pšenicu u septembru 2022. godine, po pravilu uzeo sve ili dio repromaterijala na veresiju, sa dogovorom da plati po isplaćenim premijama i naravno sa uvećanom cijenom za projektovanu inflaciju ili kamatu. Zatim je pšenica požnjevena u junu 2023, terenska kontrola je obavljana do novembra 2023, da bi isplata bila krajem decembra. Posljedice su, prije svega, gubitak povjerenja u institucije, finansijski gubitak u vidu inflacije i nemogućnost zasnivanja novih zasada, jer poljoprivrednici nemaju novca za repromaterijal, a dobavljači neće da daju na veresiju, jer nije plaćen prethodni dug. Tako se stvara lančani negativan efekat koji, nažalost, garnitura koja rukovodi Ministarstvom nije u stanju da razumije”, istakao je Mugoša.
On je dodao da je uvijek bilo grešaka u agrarnoj politici, ali je logično da se one vremenom ispravljaju, a ne da se multiplikuju.
” Godinama su subvencije isplaćivane do avgusta u biljnoj, a do oktobra u stočarskoj proizvodnji. Ovaj posao su obavljala dva direktorata sa manje od 30 zaposlenih. Danas imamo direktorat za plaćanja sa 150 zaposlenih, a problemi su samo uvećani o čemu svjedoče javno izneseni stavovi poljoprivrednika po pitanju IPARDA i terenskih kontrola, a kulminacija problema je nastala oko subvencija za preradu i proizvodnju sira na gazdinstvima koja je pokazala svu nedoraslost institucije”, kazao je Mugoša i naglasio da direktorati za poljoprivredu i ruralni razvoj i dalje sa 20-ak zaposlenih solidno rade svoj posao ,,dok Uprava za bezbjednost hrane i Direktorat za plaćanja, sa velikim brojem zaposlenih, nijesu na potrebnom nivou“.
Krivci
Ističe da su krivci, prije svega, kadrovi zaposleni u ministarstvu.
” Tamo rade ljudi koji nikada nijesu imali kontakta sa poljoprivredom, pa i oni koji su završili agronomiju nemaju želje da pokušaju, a kamoli da se ozbiljno bave poslom za koji su školovani. Tamo ima sociologa, filozofa, metalurga, bezbjednjaka, početnika na najvišim funkcijama. Kakve su veze ministar i državni sekretari imali sa poljoprivredom i agrarnom politikom prije preuzimanja funkcija? Zapošljavanje po partijskom ključu će nam doći glave”, poručio je Mugoša i naglašava da smo lani imali jednu od najneobičnijih godina za poljoprivredu.
” Imali smo neobično kišnu godinu koja je uticala na rod pojedinih kultura. Bio je izvanredan rod sijena, koji je ključan za stočarstvo i to poslije nekoliko sušnih godina, kada je kilogram sijena bio skuplji od kilograma kukuruza. Sa druge strane mnogi nijesu uspjeli to sijeno kvalitetno osušiti, pa je kvalitet loš, što može ostaviti posljedice na prinos i zdravlje životinja”, rekao je Mugoša.
Naveo je da je došlo do stagnacije cijena mlijeka i rasta cijena mesa, a u biljnoj proizvodnji su bili prosječni prinosi na mnogo manje sasađenih površina, što je dovelo do poskupljenja i lakog plasmana pojedinih proizvoda.
“Rast cijena mesa i pojedinih proizvoda nije posljedica smislene agrarne politike, dobrih prinosa i kvaliteta, već neuređenog tržišta i smanjene proizvodnje, jer su mnogi odustali i ostali su samo najuporniji i najbolji. Već za ovu godinu imamo najavu, sudeći po potražnji sjemena, povećanje proizvodnje kultura koje su ove godine bile profitabilne kao što su paradajz, lubenica, krompir, pa se plašim da će biti problema u plasmanu, odnosno da ćemo se vratiti na redovno stanje velikih problema “,zaključio je Mugoša.
Nakon 30 godina odustaje od poljoprivrede
Odgovarajući na pitanje što očekuje od nove vlade i nove sezone Mugoša je kazao da će on kao poljoprivredni proizvođač i inženjer agronomije koji ima svu mehanizaciju, zemlju, znanje, dobar geografski položaj nakon 30 godina bavljenja poljoprivredom odustati od ovog posla.
Preporučeno
” Svakom ko od mene traži savjet kažem da odustane. Pitanje je dana kada će to sami shvatiti. Niko ko je odustao nije se vratio poljoprivredi. Pad proizvodnje je evidentan u svim oblastima i ova grana ovako vođena nema perspektivu. Tokom jeseni na području Zete, Tuzi i Bjelopavlića nije zasijano ni 20 odsto površina iz 2022. godine”, rekao je Mugoša.
