Ipak, dodaje, ova Analiza, kao ni nedavna Informacija Vlade, se uopšte nisu bavile djelovanjem inspekcija koje već funkcionišu u okviru resornih ministarstava, poput urbanističko-građevinske ili upravne inspekcije.
“Drugim riječima, Vlada je pretpostavila superiornost decentralizovanog modela, a da se uopšte nije bavila efikasnošću djelovanja inspekcija koje već funkcionišu pri resornim ministarstvima. Vjerujemo da bi zaključci bili znatno drugačiji da su po istim kriterijumima analizirani efekti djelovanja inspekcija u sastavu ministarstava, kako po pitanju transparentnosti, tako i po pitanju političke odgovornosti”, napominje Muk.
Dodatno, kaže ona, ovako krupna odluka donosi se bez prethodne najave u ekspozeu sadašnjeg premijera, a nemoguće je sprovesti uz puno učešće javnosti i zainteresovanih strana, pa i samih inspektora i inspektorki, u roku kraćem od mjesec dana.
Preporučeno
“Takođe, Strategija za reformu javne uprave, koja se primjenjuje, predvidjela je jačanje uloge i kapaciteta Uprave za inspekcijske poslove, kroz unapređenje normativnog okvira, kadrovskih kapaciteta i uvezivanje registara neopodnih za proaktivno djelovanje inspekcijskog nadzora, a ne njeno ukidanje. Sve ovo govori o izostanku strateškog i utemeljenog pristupa ovako važnoj odluci. Nažalost, iskustvo nas uči da otvaranje ovako krupnog pitanja u kratkom vremenskom roku može negativno poremetiti vršenje inspekcijskog nadzora i stvoriti nove izgovore za izostanak transparentnosti i rezultata, kroz otvaranje novih procedura reorganizacije, preuzimanja zaposlenih, obezbjeđivanja smještajnih kapaciteta ali i pristupa informatičkoj infrastrukturi”, zaključuje Muk.