Generalno posmatrano, prethodni period biće zapamćen kao veoma neizvjestan, u ekonomskom dijelu vjerovatno i jedan od rijetkih perioda kada je bilo veoma teško procijeniti šta će se desiti sjutra, a da ne pominjemo neke dugoročne projekcije. Godina, kad je planiran globalni ekonomski oporavak nakon pandemije COVID 19 pretvorila se u period poskupljenja, nesigurnosti, nestašica i socijalnih problema.
Teško je govoriti o ekonomiji, u situaciji kad na hiljade nedužnih ljudi gubi svoje živote. Teško je procijeniti ekonomske posljedice svega, a pitanje je i da li je to potrebno, kad smo sa ovom situacijom izgubili čitav jedan sistem, kako ekonomski tako i vrijednosni. Jedno je sigurno, ovaj neopravdani rat će ostaviti duboke korijene u svim segmentima društva, i u svim zemljama, a sigurno će donijeti, i već je donio, nove ekonomske odnose i sisteme u cijelom društvu.Ako bi posmatrali uticaj rata na tržište, krenućemo od onih negativnih stvari. Sigurno, prva stvar koja nam je u glavi jeste inflacija. Inflacija koja je na globalnom niovu izazvala velike probleme, ali ipak, Crna Gora je, posmatrajući kako zemlje regiona, ali i većinu zemalja EU, najviše pogođena.
Ovakav rast cijena, bio je za očekivati jer i Ukrajina i Rusija u velikoj mjeri su bili veliki izvoznici raznih proizvoda i usluga, a ono što jeste najviše bilo ugroženo su cijene žita, te nafte i naftnih derivata. Crna Gora, kao uvozno zavisna zemlja, morala je očekivati jak udar inflacije na domaće tržište, i donosioci odluka su morali biti spremniji da u pravo vrijeme odgovore na ove izazove. Ipak, unutrašnji problemi, nekomunikacija između nadležnih institucija i promjena Vlade, doveli su u situaciju da u Crnoj Gori kasne mjere za sanaciju rasta cijena, te se na taj način već u aprilu mjesecu u značajnoj mjeri osjetio ovaj udar. Taj trend se nastavio tokom cijele godine, a i nema naznaka da će u ovakvim oklonostima doći do smanjenja cijena, već naprotiv, povećanjem stopa poreza i akciza možemo očekivati i dalji rast.
Druga oblast gdje je rat ostavio posljedice, jeste turizam. Zanimljivo je da je Crna Gora planirala budžet za 2022.godinu, uz projekciju prihoda od turizma od 1 milijardu eura. Ono što smo na kraju godine vidjeli, da i sa inflacijom koja je bila skoro 20 odsto nismo ostvarili milijardu eura, što pokazuje koliki je bio uticaj rata, a u drugom dijelu pokazuje i koliko su bile realne projekcije samih prihoda kada je projektovan budžet.
Dolazak velikog broja lica iz Ukrajne i Rusije u Crnu Goru, u velikoj mjeri je uticalo na tržište. U tom dijelu imamo kako pozitivne tako i negativne efekte.
Ono što je sigurno u velikoj mjeri negativno za građane Crne Gore, jeste rast cijena nekretnina ali i rente. Ovo je problem koji je u značajnoj mjeri opteretio Crnu Goru, a mišljenja sam da će tek u narednom periodu predstavljati problem, jer su trenutne cijene nedostižne za prosječne građane Crne Gore. Ipak, ovo jeste reakcija tržišta, i država će morati u narednom periodu kreirati stimulativne mjere za građane koji žele da kupe nekretnine, ali i za podstanare, kako bi održali njihov životni standard, koji je sa ovim u značajnoj mjeri uzdrman.
Možemo reći da je iz ovog rata najviše profitirala država, i same javne finansije. Povećanje cijena je dovelo do povećanja priliva prihoda u budžetu (porezi i ostalo, posebno PDV), enormne cijene električne energije su u posljednjem kvartalu sanirale ogromne gubitne EPCG, a u poslovnom ambijentu se pojavio veliki broj ruskih i ukrajinskih preduzeća, uglavnom iz IT sektora. Najbolje o profitiranju države govore i izjave funkcionera koji su kazali da: “Nama je nažalost, ili na sreću, inflacija od 20 odsto sačuvala stabilnost finansija prošle godine. Da toga nije bilo, to bi bio slom“. Zato smo i imali rekordan priliv stranih investicija, jer je većina upravo Ukrajinaca i Rusa kupilo nekretnine, a sa druge strane mnogo manje je bilo stvarnih investicija u ekonomiju, koje dugoročno donose razvoj Crne Gore. Ipak, moramo biti veoma oprezni sa ovim podacima.
Ovakvi trendovi su samo trenutni. Javne finansije su sačuvane jer smo imali manje ulaganja u kapitalne projekte, a moramo biti svjesni da je inflacija ostavila trag i na onu drugu stranu budžeta, potrošačku, koju ćemo ove godine tek platiti. Moramo biti veoma oprezni sa statističkim podacima koji su zbog velike inflacije „rekordni“, a sa druge strane, realno stanje ekonomskih aktivnosti, nije zabilježilo velike promjene.
Ono što sigurno znamo da uticaj rata na ekonomiju još nije završen, i da tek počinje stvaranje nekog novog ekonomskog sistema, i da je ovo trenutak kad moramo donijeti dugoročne politike koje će obezbijediti održivi ekonomski rast uz stabilizaciju i jačanje životnog standarda građana.
Preporučeno
Nadam se da smo, kako i iz krize izazvane pandemijom COVID19, a i rata u Ukrajni naučili da upravo ovakve krize jesu šansa za sve ekonomije. Ono što jeste i ova kriza pokazala, da je crnogorska ekonomija veoma ranjiva, i da je veliki broj sektora, koji imaju veliki potencijal još uvijek nerazvijeno. Upravo nove politike moraju dati brze i jasne smjernice gdje želimo da budemo, i na koji način smo reagovali na ovu krizu. Jer ipak, neki pozitivni efekti rata će brzo da pokažu i svoju drugu stranu, te ih treba na vrijeme spriječiti i treba biti pripremljen i za taj scenario.
Video