Pokretanje postuka za sada ne znači i ukidanje zabrane rada nedjeljom, već ostavlja mogućnost Vladi da zatraži od Suda zastoj postupka i interveniše izmjenom osporene zakonske odredbe u Skupštini Crne Gore. Ukoliko Vlada to ne učini u postavljem roku, koji može biti i pola godine, sud će nasatviti postupak i donijeti konačnu odluku kojom će zabranu rada nedjeljom proglasiti neustavnom. Ocjenu ustavnosti rada nedjeljom zatražila je Unija poslodavaca još 2019.

Na današnjoj sjednici Ustavni sud je ocijenio da se osnovano postavlja pitanje saglasnosti osporenih odredaba Zakona sa ustavnim principima jednakosti svih pred zakonom, ograničenja ljudskih prava i sloboda, slobode preduzetništva i saglasnosti pravnih propisa.

“Propisivanjem izuzetka od opšteg pravila zabrane obavljanja trgovine na veliko i trgovine na malo nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, za subjekte na koje se mjera zabrane rada nedjeljom ne odnosi (apoteke, specijalizovane prodavnice ili kioske za prodaju hleba, pekarskih proizvoda i kolača, cvijeća, suvenira, štampe, sredstava za zaštitu bilja ili pogrebne opreme, benzinske stanice i prodavnice za trgovinu na malo u okviru benzinskih stanica, pijace, štandove – tezge, vitrine i automate izvan pijaca i pokretne prodavnice, prodavnice, kioske i automate smještene unutar zatvorenih područja autobuskih i željezničkih stanica, aerodroma i luka, štandove i kioske u kojima se prodaju robe za vrijeme održavanja priredbi, festivala i manifestacija, sajmova i za vrijeme javnog prikazivanja kinematografskih djela i skladišta za trgovinu na veliku), osnovano se postavlja pitanje povrede ustavnog principa jednakosti u okviru jedne grupe preduzetnika na tržištu”, navodi se u obrazloženju Ustavnog suda.

Prema njihovoj ocjeni navedeni izuzetak od opšteg pravila kojim se zabranjuje trgovina nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika upućuje na to da zakonodavac uvažava činjenicu da postoji potreba za kontinuiranim i svakodnevnim radom određenog broja subjekata radi snabdijevanja potrošača, odnosno radi nesmetanog funkcionisanje društvene zajednice, ali se osnovano postavlja pitanje: da li je zakonodavac uspio postići ustavnopravno prihvatljivu ravnotežu između prava privrednih društava, preduzetnika – trgovaca kojima je dopušten rad nedjeljom i prava onih kojima je on zabranjen, do stepena da se bez ikakve sumnje može otkloniti prigovor o pojavi nejednakosti druge grupe subjekata u odnosu na one prve?

“Po ocjeni Ustavnog suda, sloboda preduzetništva, saglasno Ustavu, samo izuzetno se može ograničiti i to: ako je to neophodno radi zaštite zdravlja ljudi; životne sredine; prirodnih bogastava; kulturne baštine ili bezbjednosti i odbrane Crne Gore, ali i da svako ograničenje te slobode mora biti srazmjerno prirodi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinačnom slučaju”, ističu u Ustavnom sudu.

Napominju da osporena zakonska mjera zabrane obavljanja trgovine na veliko i trgovine na malo nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika propisana odredbama člana 35a Zakona, po ocjeni Ustavnog suda, nesporno predstavlja oblik ograničenja preduzetničke slobode trgovaca, i postavlja se pitanje saglasnosti sa “odredom člana 59 stav 2 Ustava kojom su expressis verbis propisani slučajevi u kojima se izuzetno, može ograničiti sloboda preduzetništva.”

“Propisano ograničenje slobode preduzetništva, po nalaženju Ustavnog suda pokreće pitanje saglasnosti sa odredbama člana 24 Ustava. Naime, ustаvotvorаc ovlаšćuje zаkonodаvcа dа detаljnije reguliše ogrаničenjа, аli ne i dа sаm propiše osnov zа ogrаničenje, već je tаkvo ogrаničenje moguće jedino ako to Ustav dopušta i ciljem koji se želi postići tim ograničenjem, što u konkretnom predmetu, nije utvrđeno”, zaključuju u Ustavnom sudu.