Video
Povećanje minimalne zarade bez smanjenja opterećenja poslodavaca nije održiva i ekonomski opravdana opcija u ovom trenutku jer bi mogla dovesti u pitanje opstanak velikog broja crnogorskih preduzeća, kazao je Dnevnim novinama šef Sektora za međunarodnu saradnju i ekonomiju Unije poslodavaca (UPCG) Mirza Mulešković.
Preporučeno
On je istakao da je veoma teško očekivati od privrednika uvećanje prihoda koji bi pomogli rješavanje visokih nameta, naročito zbog nedavnog uvećanja opšte stope PDV-a na 21 odsto koja obuhvata najveći dio ulaznih troškova, poput povećanja cijene električne energije, goriva i uvođenja i povećanje akciza.
“Analizirajući trenutnu ekonomsku situaciju u Crnoj Gori te stanje privrede, mišljenja smo da, pri trenutnom statusu nije održivo i ekonomski opravdano očekivati rast minimalne zarade. Crnogorska privreda je sačinjena od 99 odsto malih preduzeća, od kojih većina posluje na ivici održivosti, trenutno je blokirano više od 16.000 računa u preduzećima i taj broj se povećava iz godine u godinu, što čini skoro 50 procenata realne privrede”, ukazao je Mulešković, dodajući da UPCG, kao reprezentativni zastupnik privrede, neće prihvatiti povećanje minimalca ukoliko se ne otvori i pitanje promjene metodologije obračuna zarade.
Minimalna zarada u Crnoj Gori najniža je u regionu i iznosi 193, dok sindikalci zahtijevaju njeno povećanje na 250 eura. Međutim, to bi prema procjenama Vlade stvorilo trošak poslodavcima u iznosu od 40 miliona eura.
O povećanju minimalnih zarada, kao i promjenama metodologije obračuna zarada raspravljalo se na sjednici Socijalnog savjeta Crne Gore, gdje je i dogovoreno da se urade detaljne analize zbog jasnije slike o tome da li postoje realne osnove za povećanje minimalne zarade i da li postoji mogućnost smanjenje njhovog poreskog opterećenja.
Mulešković ukazuje da je, i pored toga što je crnogorski minimalac među najnižima u regionu, opterećenje poslodavaca u Crnoj Gori veliko.
“U medijima se spekuliše o apsolutnim iznosima minimalne zarade u Crnoj Gori i regionu i iznose se poređenja sa prosječnim zaradama, a niko ne govori o tome koliko je opterećenje na te minimalne zarade. U Crnoj Gori visina opterećenja na minimalnu zaradu iznosi 49,2 odsto. U Hrvatskoj to opterećenje je 24,9, Srbiji 34,5, Sloveniji 43,4 i Bosni i Hercegovini 44,8 odsto”, naveo je Mulešković.
On objašnjava da opterećenje na minimalnu zaradu predstavalja troškove koje poslodavac mora izdvojiti kako bi isplatio zaradu zaposlenom, a uvećanjem osnovice uvećava se i opterećenje na zarade. To bi, smatra on, vjerovatno dovelo do toga da poslodavci smanje troškove, a jedan od načina je i otpuštanje zaposlenih.
“UPCG će u narednom periodu tražiti da se razmatra uvođenje neoporezivog dijela osnovne i najnižeg iznosa startnog dijela zarade. Smanjenjem opterećenja zarada doći će do rasta neto plata, što će u krajnjem i povećavati budžetske prihode. Na taj dodatno će se suzbiti i neformalno zapošljavanje što će u konačnom dovesti do povećanja broja zaposlenih lica, odnosno poreskih obveznica, a samim tim i do povećanja javnih prihoda”, zaključio je Mulešković.
