Pristupanje EU ostaje strateški prioritet, uz napredak u ekonomskim reformama i političkoj stabilnosti, navodi se u danas objavljenom Redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke za Zapadni Balkan.

“Crna Gora je u 2024. zabilježila rast BDP-a od tri odsto, a i u 2025. se očekuje približan rast, vođen prvenstveno privatnom potrošnjom i investicijama. Iako će privremeno gašenje termoelektrane Pljevlja povećati uvoz električne energije, očekuje se da će više realne neto plate, rast kredita i solidan učinak tržišta rada održati ekonomski zamah”, ističe se u izvještaju.

Inflacija je, dodaju, značajno opala, s 8,6 odsto u 2023. na 3,4 odsto u 2024, a predviđa se i dalji pad na 2,9 odsto u 2025. i 2,3 odsto u 2026. godini.

“Međutim, u 2025. se očekuje povećanje deficita tekućeg računa na 18,5 odsto, prvenstveno zbog većeg uvoza energije. Očekuje se da će se tek malo više od jedne trećine deficita finansirati neto direktnim stranim investicijama, uz pokrivanje ostataka novim zaduživanjem.”, navodi se.

Predviđa se pad siromaštva na 7,5 odsto do 2027. godine.

Povezani članci

Ekonomija

Manja inflacija, unutrašnja politička dešavanja predstavljaju rizik

Ekonomija

Svjetska banka: Ekonomije Zapadnog Balkana trebaju povećati otpornost na klimatske promjene da bi zaštitile građane i potakle ekonomski rast

Ekonomija

Vlada bi morala raditi na povećavanju izvozne sposobnosti

“Većinu siromašnih čine dugotrajno nezaposleni, studenti ili oni koji nisu na tržištu rada, naročito u sjevernim regijama. Borba protiv siromaštva će zahtijevati ciljane intervencije politika, uz nastavak ekonomskog rasta”, navodi se u izvještaju SB.

Projekcije ukazuju na povećanje fiskalnog deficita na oko četiri odsto BDP-a u 2025, pa nakon toga postepeno smanjenje na 3,6 odsto do 2027.

“Prognozira se da će javni dug dostići približno 65,8 odsto BDP-a do 2027. Osiguranje održivosti duga će zahtijevati fiskalnu disciplinu, naročito u svjetlu značajnih finansijskih potreba u periodu 2025–2027, kao i s obzirom na još uvijek visoke troškove vanjskog zaduživanja”, ističe se.

Iz SB navode da bi dodatne mjere fiskalne konsolidacije dodatno ojačale fiskalnu poziciju Crne Gore.

“Ekonomija Crne Gore je u prethodne četiri godine pokazala otpornost i postojan rast, ali povećanje globalnih neizvjesnosti sada otežava izglede za rast i nameće nove izazove. Održavanje fiskalne discipline i ostvarivanje napretka u ključnim strukturnim reformama i dalje je od ključnog značaja za osiguranje dugoročnog, inkluzivnog i održivog rasta”, kazao je Christopher Sheldon, šef kancelarije Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.