Đeljošaj je na jučerašnjem kontrolnom saslušanju u vezi sa cijenama u trgovinama pred Odborom za ekonomiju, finansije i budžet kazao da nastavljaju sa akcijom ograničenja marži, jer ocjenjuju da nije u velikoj mjeri ugrozila privredu, a imala je efekta na stabilizaciju cijena.

Kupovina domaćih proizvoda

Njegova i poruka svih učesnika saslušanja jeste da se građani fokusiraju na kupovinu domaćih proizvoda. Đeljošaj je najavio da će ove godine podrška za konkurentnost od oko 3,5 miliona eura u potpunosti biti usmjerena na prehrambenu proizvodnju.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković je kazao da je agrobužetom predviđeno 62,5 miliona eura nacionalnih sredstava, te da je budžet veći za pet-šest miliona nego lani. Dodao je da znatnijih povećanja subvencija za poljoprivrednu proizvodnju neće biti, ocjenjujući da su one već među najvišim u regionu, posebno kada je riječ o biljnoj proizvodnji. Od ovog budžeta čak 15 miliona eura otići će na penzije za staračka domaćinstva za oko 3,3 hiljade korisnika.

,,Skorim ulaskom u EU mnoge od ovih mjera će neće moći primjenjivati i to će biti ozbiljan izazov za proizvođače, jer će stupiti neka nova pravila gdje će oni vjerovatno dobijati više sredstava nego sada, ali ne na ovaj način. To Evropska komisija tumači kao remećenje konkurencije, jer se plaća nešto što bi neko proizvodio”, kazao je Joković dodajući da je došlo do značajnog ukrupnjavanja farmi te da je prema podacima Monstata od 2011. godine poljoprivredna proizvodnja uvećana za 78 odsto.

Povezani članci

Ekonomija

Trgovci predlažu smanjenje PDV-a na prerađevine od mesa, voće i povrće

Ekonomija

Ni u bojkotu trgovina nijesmo jedinstveni

Ekonomija

Cijene hrane u evropskim marketima niže nego u Crnoj Gori

Uvoz mesa

Joković je ukazao da su trgovci uvijek izlazili u susret proizvođačima kada je trebalo otkupiti viškove, dodajući da je neophodno fokusirati se na farme, imajući u vidu da se najveći dio uvoza od 970 miliona eura, lani odnosio na uvoz mesa.

,,Na strani sam poljoprivrednika i te cijene domaćih proizvoda treba da budu više, ne samo da bi oni zaradili, već i zbog kvaliteta. Uvijek ću biti na strani poljoprivrednih prozivođača”, kazao je Joković.

Potpredsjednik Privredne komore (PKCG) Dragan Kujović je kazao da su ranije trgovački lanci tretirani kao ključni krivci za rast cijena, ali da se danas shvata da oni nijesu uzrok.

,,Drago mi je da smo počeli da zajedno analiziramo uzroke, a ne posljedice. Ograničavanje marži može samo kratkoročno da dâ neke rezultate, ali ne dugoročno. Moramo da razmišljamo i o drugim aktivnostima, da osnažimo domaću privredu, jer je 14 odsto uvoza pokriveno našim izvozom”, kazao je Kujović dodajući da je važno jačati domaću privredu i kupovati domaće proizvodnje.

Predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) Vasilije Kostić je kazao da se ne može pomoći građanima da očuvaju standard tako što ćemo slabiti crnogorsku privredu.

,,Svi želimo da imamo bolji standard, ali onda moramo da donosimo pametne politike. Naša sutrašnjica zavisi od rješenja koje donosimo danas. Država treba da zaštiti standard kad to treba uraditi, ali ne na način što će se ograničavati cijene i slabiti crnogorske trgovine koja ima najznačajniji doprinos u BDP i zapošljava preko 35 odsto u privatnom sektoru”, kazao je Kostić.

Ograničen fiskalni potencijal

Da bi država podigla standard, objašnjava Kostić, to može raditi socijalnim mjerama, ali to se ne radi jer je fiskalni potencijal države prilično ograničen.

Predstavnik Privredne komore i privrednik Đorđije Goranović je ukazao da Crna Gora ima najniže cijene mesa i mesnih proizvoda, te da su one konkretno u odnosu na Srbiju u prosjeku niže od 35 do 40 odsto.

,,Treba dati mnogo veći značaj crnogorskoj proizvodnji, napraviti stimulativan predvidljiv poslovni ambijent koji će motivisati preduzeća da generišu svoju aktivnost u sferi proizvodnje. Ne prihvatam da su generalno cijene svih artikala u Crnoj Gori najviše”, kazao je Goranović ponovo sugerišući da se smanji PDV za voće i povrće sa 21 na sedam odsto.

Predsjednik Unije poslodavaca Slobodan Mikavica je kazao da je poremećaj tržišta posljedica prvo pandemije, a onda i rata u Ukrajini, dodajući da se domaće kompanije ne mogu kriviti da su zloupotrijebile situaciju na tržištu i zbog toga profitirale.

,,Moramo čuti glas naroda. Možda je ovo dobar momenat da ne zatvorimo uši i ne govorimo samo da mi nijesmo krivi, nego da vidimo šta možemo kao Vlada i privrednici uraditi kako bismo uticali na ove procese”, kazao je Mikavica.

Mirsad Nurković (BS) je kazao da država mora imati mehanizme kojima će zaštititi makar najranjiviji sloj društva, dodajući da bi i veliki proizvođači takođe trebalo da imaju senzibiliteta.

Mihailo Anđušić (DPS) je stava da je jučerašnjem saslušanju trebalo da prisustvuju i predstavnici trgovačkih lanaca, ali i ministar finansija koji je jedini pozvan za eventualne aktivnosti koje bi država mogla da preduzme.

,,Vlada vrlo jednostavno može da promijeni stanje, ako smanji akcize ili PDV na neke životne namirnice, onda bismo slobodno mogli da kažemo trgovcima „od sutra ovo morate da uradite“. Ali mi to ne možemo, jer država sebi ne može da priušti da ostane bez ijednog od ovog prihoda”, kazao je Anđušić.

Bojkot

Tonći Janović (PES) je ocijenio da je bojkot dao kratkoročne rezultate, dodajući da je za dugoročne potrebna saradnja Vlade i trgovaca, ali i ulazak stranih kompanija na crnogorsko tržište, čime bi se poboljšala konkurencija.

Boris Mugoša (SD) je ocijenio da se bave posjedicama te da pokušavaju da gase požar kapljicama.

,,Imamo sistemski problem i dok to ne shvatimo, imaćemo ove probleme. Građani su s pravom nezadovoljni zbog visine cijena. Prostor za korekciju u lancu proizvođača, distributera i trgovaca sigurno postoji, a na nama je da ga nađemo”, kazao je Mugoša.