Zbog privremenog finansiranja Grad prenosi 28,6 miliona

Zbog privremenog finansiranja Grad prenosi 28,6 miliona

Standard

20/11/2025

07:29

Budžet Glavnog grada za narednu godinu planiran je na 160,5 miliona eura, a u taj iznos uračunato je i 28,6 miliona prenesenih sredstava koja lokalna uprava nije uspjela da potroši tokom ove godine, piše Dan.

“Glavni grad je planirao da naredne godine prenese 28,6 miliona eura nepotrošenih sredstava kao početni depozit koji se isključivo koristi za finansiranje kapitalnih projekata. Prenesena sredstva moramo prikazati kao početni depozit jer u suprotnom ne možemo dobiti saglasnost Ministarstva finansija. Podsjetiću da je tekuća godina obilovala sa značajnim zakašnjenjem usled privremenog finansiranja koje je trajalo do kraja februara, a da je plan javnih nabavki usvojen u roku od 30 dana nakon usvajanja budžeta, dakle krajem marta. U roku od nepunih osam mjeseci za kapitalne investicije Grad je potrošio potrošio 42 miliona eura i mi smo zadovoljni realizacijom imajući u vidu da smo imali značajno kašnjenje”, saopštio je Balša Špadijer v.d. sekretara za finansije.

image
Foto: Mićko Vujisić/Dan

Špadijer dodaje da je ova godina bila intezivna uprkos kašnjenju od prva tri mjeseca.

“U toku su brojni tenderski postupci koji će rezultirati realizacijom do kraja godine. Iznos prenešenih sredstava biće adekvatno realizovan za nastavak kapitalnih investicija u glavnom gradu što će sve ukupno rezultirati boljim kvalitetom života građana i građanki”, rekao je Špadijer.

“Prikaz budžeta za narednu godinu u kojem je prikazano da prenosimo 28,6 miliona govori o lošem planiranju i sprovođenju budžeta, jer očigledno plan nije sproveden onako kako je zamišljeno”, saopštila je Milena Vuković, odbornica URA.

image
Foto: URA

“To pokazuje neodgovornost vlasti u sprovođenju politika i projekata, a znamo da smo imali kašnjenje i u usvajanju budžeta i u nekim drugim planovina koji su važni za razvoj grada. Sa druge strane mi iz GP URA smo predlagali da se određeni dio novca opredijeli za subvencije za produžene boravke za djecu do trećeg razreda, i oni to naravno nijesu prihvatili. Sada imamo najave da će ipak te subvencije da uvedu. Što je bio problem da su prihvatili naš amandman i da smo tu mjeru već imali od ove godine, a vidimo da jeste bilo novca za to”, saopštila je Vuković.

Ona dodaje da vlast i kroz mnoge druge stvari pokazuje koliko je nefunkcionalna i neodgovorna prema građanima.

“Primjer najbolji je Botun i situacija oko Botuna i vrlo moguće je da do rebalansa budžeta nije došlo zbog te situacije jer se stvari lome u Podgorici oko podrške DNP-a ovoj administraciji. Takođe, bilo je dosta mogućnosti da se taj novac prebaci i na neke druge projekte, ali vjerujem da je haotično stanje u vlasti razlog i ovog prebacivanja za sljedeću godinu”, navela je Vuković.

Prenesena sredstva iz prethodne godine bila su planirana na 30,8 miliona, a za narednu je ono na nivou od 28,6 miliona, ukazao je Srđan Perić, odbornik Preokreta.

image
Foto: Mićko Vujisić/Dan

“Postoji obrazloženje da će ova sredstva biti usmjerena na kapitalne izdatke odnosno na izdatke za lokalnu infrastrukturu. Podatak da gradska vlast ne troši ovoliki dio budžeta govori da je planiranje slaba tačka, a ono jeste osnov razvoja ne samo infrastrukture već i, ukupno uzev, Glavnog grada”, kaže Perić.

Perić ukazuje da iz godine u godinu primjedba ostaje nepromijenjena – da budžet nije razvojni i da ukazuje da Podgorica nedovoljno koristi činjenicu što je glavni grad, posebno u dijelu povlačenja EU sredstava.

“Iz nacrta budžeta se ne čita da se u ozbiljnoj mjeri računa na sredstva po tom osnovu. Na ovo je ukazivano prilikom usvajanja prethodnog budžeta, ali očito progresa na tom polju nema. Dosta govori i podatak da je od oko 119 miliona projektovanih izvornih prihoda 78,7 miliona eura dolazi od poreza, a 15 miliona od naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, što u zbiru čini oko 79 odsto budžeta. Ono što je takođe veoma značajno da vidimo jeste da vidimo da li će u finalnu verziju budžeta biti uvrštena sanacija bazena crvenog mulja, odnosno kreditno zaduženje s tim u vezi, kao i dodatni troškovi koji se odnose na postrojenje u Botunu. Iz medija smo saznali da je projekat sanacije bazena crvenog mulja vrijedan 35 miliona eura. To je najavljeno kao mogućnost, ali se ne čita iz nacrta. Na kraju, nacrt ne mora biti konačan predlog budžeta koji bi se razmatrao na Skupštini Glavnog grada, ali upada u oči da finansije Glavnog grada nosi inercija, a ne vizija razvoja”, zaključuje Perić.

Izvor: Dan
Izvor (naslovna fotografija):Ilustracija

Ostavite komentar

Komentari (0)

X