Iz biciklističkog udruženja Biciklo.me, međutim, kažu da za saobraćajne gužve nijesu krivi biciklisti, niti nove biciklističke trake, već prekomjerna upotreba automobila koju dostupni prostor – i na parkingu i na kolovozu – prosto ne može da podrži.

Dok iz Glavnog grada tvrde da bezbjednost učesnika nije ugrožena, te da iskustva razvijenih gradova Evropske unije govore da je u većini gradova u početku sprovođenja dolazilo do nerazumijevanja građana, ali da je nakon određenog perioda svuda prisutno zadovoljstvo sprovedenim mjerama, poboljšanjem kvaliteta životne sredine i zdravlja.

Sudski vještak saobraćajne struke Mirko Đurović ispričao je Standardu da uvijek postoji opasnost kada je više učesnika u saobraćaju.

“Međutim, moraju se koristiti postojeći uslovi i pošto je sada tendencija da se voze bicikla, onda im treba obezbijediti biciklističke staze. Stoga, traži se rješenje. Po mom mišljenju, one bi trebale da budu odvojene od kolovoza. Međutim, mogu da budu i na kolovozu, ali treba pojačati pažnju u tom slučaju. Dalje, stubovi koji su postavljeni su vidljivi i pomažu, pogotovo noću, a ograničavaju kretanje biciklista da ne izađu na kolovoz isto kao što ograničavaju kretanje motornih vozila, da ne koriste tu biciklističku stazu”, ispričao je Đurović.

Staze su, kaže Đurović, korisne u ekološkom smislu, da se na neki način zaštiti grad od prevelike količine izduvnih gasova, ali na neki način i ometaju saobraćaj, na primjer ne može se izvršiti preticanje.

“Ne mogu reći da je u potpunosti funkcionalno, ali u određenim situacijama jeste. Tu se predviđa proširenje biciklističkog saobraćaja, ne znam baš koliko biciklista broji grad i koliko se koriste i možda je u ovom momentu suvišno, ali to je predviđeno za to. A ako ne zaživi biciklistički saobraćaj, moje mišljenje je da će se ukoniti i te staze”, dodao je on.

Na pitanje da li smatra da je ovaj dio kolovoza bio opterećen zaustavljanjem i parkiranjem vozila, za šta nije predviđen, sudski vještak saobraćajne struke Mirko Đurović ispričao je da mnogi gradovi u centru ne dozvoljavaju parkiranje, već je ono predviđeno van grada. Ističe da je često zabranjen ulaz u grad ako nema garaža, te da Glavni grad nije dužan da obezbijedi parking prostor u ovom dijelu.

“To nije bilo označeno za parkiranje, ta je traka trebalo da služi za saobraćaj.”

On ističe da je svakako velika gužva u saobraćaju, te da on lično često ide pješke, kada ima obaveze u užem jezgru grada.

“U svakom slučaju, biće veća saobraćajna gužva, jer je nemoguće ubaciti neku vrstu vozila i da nema gužve, ali odabrana je ta traka kolovoza koja nije baš služila svrsi i to je u redu. Ipak su vodili računa o tome, iskoristili su saobraćajnu traku koja je bila zauzeta parkiranjem i zauzeli je biciklističkom”, kazao je Đurović.

Zaključuje da je iskorišćena pravilno, te da su stručnjaci napravili procjenu.

“Pod pritiskom da mora registrovati biciklističku stazu, da je mora negdje postaviti, najbolja opcija je bila tu i vodili su računa sigurno. Ali, kao što sam rekao, ako ubacimo jednu količinu vozila, bicikala ili pješaka, ometa se saobraćaj”, zaključio je Đurović u razgovoru za Standard.

Koliko je za bicikliste značajno što su izgrađene ove nove biciklističke staze pitali smo udruženje Biciklo.me.

“Nove biciklističke staze su od izuzetnog značaja, kako za građane koji već koriste biciklo za prevoz, tako i za one koji će tek postati biciklisti, ali i za sve ostale. Izgradnjom kvalitetnih biciklističkih staza bezbjednost biciklista u saobraćaju se povećava, što dovodi do većeg broja biciklista i do postepenog smanjenja upotrebe automobila. Smanjena upotreba automobila dovodi do smanjenja buke, gužve i zagađenja u Podgorici – a to svi želimo”, odgovorili su Standardu iz ovog udruženja.

Oni pozdravljaju odluku Glavnog grada da napokon počne da gradi biciklističku infrastrukturu na način koji ne ograničava i ne smanjuje pješačke površine.

“Mišljenja smo da je izgradnja biciklističkih staza na trotoarima, sa kojom je započeto 2015. godine, bila velika greška – ne samo zato što je smanjila trotoarske površine i time narušila prostor za pješake, nego i zato što je kod građana Podgorice stvorila ubjeđenje da biciklističke staze treba da budu na trotoarima, što nije tačno i što nije dobra praksa. Odvojene staze za bicikliste, zaštićene od automobilskog saobraćaja, predstavljaju mnogo bolje rješenje. Bezbjednost nije ugrožena: pješaci imaju više prostora jer trotoari nijesu opterećeni biciklističkim saobraćajem, biciklisti imaju prostor odvojen od pješačkog i zaštićen od automobilskog saobraćaja, a automobili imaju na raspolaganju ostatak kolovoza kojim treba da se kreću brzinom prilagođenom vožnji u gradskoj sredini”, objašnjavaju oni.

“Ovaj način izgradnje biciklističkih staza je definitivno korak ka boljoj organizaciji saobraćaja u Podgorici, ali njemu treba pridružiti i druge akcije – prije svega, ovakve promjene treba da prati značajno poboljšanje kvaliteta javnog prevoza. Ako više ljudi odabere prevoz biciklom jer je nova infrastruktura kvalitetna i jer se osjećaju bezbjedno na putu, i ako više ljudi počne da redovno putuje javnim prevozom, gužve će se smanjiti. Mnogo je važno da razumijemo da za saobraćajne gužve nijesu krivi biciklisti niti nove biciklističke trake, koje su svakako formirane na dijelu kolovoza koji je ranije najčešće korišćen za zaustavljanje i nelegalno parkiranje, već da je za gužve zaslužna prekomjerna upotreba automobila koju dostupni prostor – i na parkingu i na kolovozu – prosto ne može da podrži”, kazali su Standardu iz ovog udruženja.

Oni ističu da što više kvalitetnog prostora za bicikliste imamo, to će biti više onih koji koriste biciklo!

Iz Glavnog grada su kazali da razvoj biciklističke infrastrukture u Podgorici, svakako predstavlja dobar primjer mjere unapređenja mobilnosti i u krajnjem, kvaliteta života građana, posebno imajući u vidu činjenicu da je kvalitet vazduha u Podgorici sve više narušen prisustvom PM10 čestica.

Shodno usvojenom Planu održive urbane mobilnosti (SUMP), Glavni grad je, između istalog, preuzeo i obavezu da razvija biciklističku infrastrukturu i afirmiše alternativne vidove saobraćaja, a sve sa ciljem očuvanja životne sredine i većeg kvaliteta života građana Podgorice.

Oni navode da je ovaj strateški dokument rezultat posvećenog rada brojnih lokalnih i državnih organa i institucija, eksperata iz Slovenije i Velike Britanije, akademske zajednice, predstavnika nevladinog sektora, kao i građana Podgorice.

“Glavni grad je u prethodnom periodu realizovao projekat izgradnje biciklističkih staza kroz sanaciju i adaptaciju gradskih saobraćajnica, a sve u skladu sa pravilima struke i propisima koji definišu regulaciju saobraćaja, a tiču se primjene savremenih rješenja biciklističkog saobraćaja sa naglaskom zadovoljenja standarda bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju“, navode iz Glavnog grada u odgovoru za Standard.

Shodno tome, ističu oni, prilikom sanacije Ulice 27. marta, Ulice Ivana Milutinovića, Ulice Kralja Nikole, jedna saobraćajna traka opredijeljena je za biciklističku stazu u oba smjera, a preostale saobraćajne trake su saobraćajno reorganizovane za korišćenje od strane motornih vozila, čime su se uspostavili uslovi za poboljšanje odvijanja biciklističkog prevoza.

“Dakle, svaka nova nova biciklistička staza rađena u sklopu sanacije ili rekonstrukcije saobraćajnice, zbog čega nije bilo potrebno izdvajati dodatna sredstva, a radove je izvodilo privredno društvo “Putevi” Podgorica“, navode oni.

Naglašavaju da je, izvodljivost rješenja uslovljena ostvarivanjem bezbjednog korišćenja saobraćajnica za različite forme prevoznih sredstava, a realizacija ovih projekata rezultirala je smirivanjem saobraćaja, čime se dodatno povećala bezbjednost svih učesnika, a takođe se prestalo sa zaustavljanjem, odnosno korišćenjem jedne saobraćajne trake za parkiranje automobila, što je u potpunosti eliminisalo zastoje na ovim saobraćajnicama.

“Podsjećamo da je u prethodnom periodu, uz ogromne napore Komunalne policije i Komunalne inspekcije Glavnog grada, na navedenim saobraćajnicama, dolazilo do zagušenja saobraćaja zbog nepropisnog parkiranja ili zauzimanja trake, jer su ih građani, nažalost,  dominantno koristili za nepropisno parkiranje i zaustavljanje i na taj način one skoro nikada nijesu imale punu funkciju. Naprotiv, umjesto da rasterete saobraćaj, gotovo konstantno su ga dodatno opterećivale i činile nefunkcionalnim i nebezbjednim“, ističu iz Glavnog grada.

Takođe, biciklizam čini aktivan način mobilnosti, tako da unaprijeđena infrastruktura kada su u pitanju biciklističke staze definitivno predstavlja podršku u promjeni navika i korišćenja alternativnih vidova mobilnosti koji nemaju negativne uticaje na okruženje u kojem živimo.

“Iskustva razvijenih gradova Evropske unije koji su uspješno obavili proces izrade i implementacije SUMP-a govore da to rezultira poboljšanjem kvaliteta života svih građana. Takođe, iskustva govore da je u većini gradova u početku sprovođenja dolazilo do nerazumijevanja građana, međutim nakon određenog perioda svuda je prisutno zadovoljstvo sprovedenim mjerama, poboljšanjem kvaliteta životne sredine i zdravlja”, kazali su Standardu iz Glavnog grada.