Video
Nacrt odluke o održavanju čistoće na teritoriji glavnog grada Podgorice našao se juče na centralnoj javnoj raspravi, gdje je zbog novog zakona o komunalnim djelatnostima došlo do izmjena i dopuna. Odluka iz 2016. godine, krajem prošle godine pala je na Ustavnom sudu, jer nije bila u skladu za Zakonom o komunalnim djelatnostima, pišu Dnevne novine.
Preporučeno
Sekretar za komunalne poslove Marko Rakočević istakao je da su novom odlukom usklađene izmjene i dopune, kao i predviđeni propisani načini odlaganja, sakupljanja, deponovanja otpada i ostalih aktivnosti u okviru rada preduzeća “Čistoća”
Građanima, kao i privrednim subjektima, glavna zamjerka je što je Odlukom predviđeno da se odvoz otpada plaća po metru kvadratom, a ne po broju članova domaćinstva.
Odbornik Demokrata u Glavnom gradu Janko Krstović navodi da Odluka mora da se koriguje i da nije dobra za građane.
“Kroz primjer najbolje može da se objasni koliko je ova Odluka loša. Živim u stanu od 120 kvadratnih metara i nas je četvoro u domaćinstvu, a u istoj kvadraturi moj stric živi sam, pa se pitam da li je logično da on i mi plaćamo isto. Da li jedan član domaćinstva može da ima isto otpada, kao i četiri, pet ili više!? Usluga mora da se naplaćuje po članu domaćinstva, pa neka to bude euro ili euro i po za poslovne prostore, jer je predviđeni način diskriminatorski. Zbog toga se i pitamo da li će i ova odluka biti neustavna i da li ‘Čistoća’ ima pravo da naplati račun za januar”, istakao je Krstović.
Sekretar Rakočević je naveo da je odluka pala pred Ustavnim sudom, jer je došlo do promjene zakona, te da postojeća
odluka nije bila usklađena sa zakonom.
Zamjenik direktora preduzeća “Čistoća” Vojin Katnić kazao je da se ova odluka neće mijenjati i da će naplata biti po kvadratnom metru.
Advokat Filip Kažić je istakao da se u Zakonu o zaštiti potrošača u odredbi člana 36 navodi da “cijena usluge od javnog interesa obračunava se prema stvarnoj potrošnji, ako je to tehnički moguće prema utvrđenoj tarifi ili cjenovniku”
“Metar kvadratni nije stvarna potrošnja, jer je to količina odloženog otpada, a ovaj zakon upravo nalaže da, kad je to tehnički moguće, stvarna potrošnja bude osnov za obračun. U ovom dijelu Odluka ne sadrži obrazloženje zašto stvarna potrošnja ne bi mogla ili nije jedinica za obračun”, kazao je Kažić.
Iz Sekretarijata za komunalne poslove navode da ni u jednom gradu u Crnoj Gori ne postroje tehnički uslovi za takav način obračuna cijene.
“Trenutno se radi metodologija, a da bi bilo koji akt donijeli prethodno mora biti usklađen sa metodologijom. Donešena odluka ima uporište u izmjenama i dopunama novog Zakona o komunalnim djelatnostima, koji je izašao 22. novembra prošle godine. Odluka je pala zbog neusaglašenosti sa Zakonom o komunalnim djelatnostima. Metodologija se očekuje od strane države, jer je donosi Vlada, a mi smo u obavezi da u roku od pola godine, od donošenja podzakonskih akata, donesemo podzakonske lokalne samouprave”, kazala je Vukosava Bašanović.
Iz Glavnog grada navode da se trenutno usluge naplaćuju shodno važećem cjenovniku i da je sve u skladu sa zakonom.
Advokat Kažić je istakao da je cijena morala biti ista za sve do donošenja izmjena i dopuna, od 25. februara 2018. godine, kada je i zakon počeo da se primjenjuje. Iz Glavnog grada navode da su imali rok od 18 mjeseci da usaglase izmjene i dopune.
Kažić navodi i da zakon ne poznaje kategorije, dok u Odluci postoje definisane kategorije.
“Na teritoriji glavnog grada su cjenovnici koji prepoznaju 13 kategorija korisnika, što je diskriminacija”, kazao je Kažić.
On je istakao da ni ova odluka neće proći kod Ustavnog suda, jer od 2016. godine nije donijeta metodologija. Prema njegovim riječima, i ovi cjenovnici su donijeti na osnovu odluke, koja više nije na snazi.
Takođe, građani smatraju da cjenovnici moraju da budu transparentni i da budu objavljeni u Službenom listu, jer građani moraju znati koliko i šta plaćaju.
U odluci se navodi i da se novčanom kaznom od 150 do 10.000 eura, kažnjava pravno lice ako ne očisti vozilo koje prevozi građevinski i drugi materijal za potrebe stovarišta, gradilišta od blata i drugih nečistoća. Ista kazna sljeduje ih i ako ne očiste javnu površinu ispred i oko gradilišta od prašine i građevinskog materijala, blata, ukoliko ne kvase rastresiti materijal za vrijeme rušenja objekta i transporta itd.
Takođe, ova kazna je i za one koji bacaju otpad van kontejnera i ostavljaju leševe uginulih životinja na javnim površinama i peru vozila, cijepaju drva i ugalj na javnim površinama.
