Velike kiše posljednjih godina, ali i nekontrolisana urbanizacija i nestručnost investitora, angažovanih izvođača i projektanata, otvorili su nekoliko novih klizišta u Herceg Novom. Ono u Mojdežu, u kome je 2004. godine stradalo više kuća, imanja, seoski put, još nije sanirano, prenosi Radio Jadran.

Samo četiri godine kasnije krenulo je tlo iznad Poda, a dvadestak kuća popucalo i uništeno. Uzrok, utvrđen i sudskim putem, je deponovani građevinski materijal prilikom gradnje puta Meljine-Petijevići, koji je poremetio tok Crnice.

U Ratiševini je kliznuo nedavno tek napravljeni put. Poznato je i da sve više tone Kanli kula i Potkovičasta kula, kao i čitav pojas od Jokmegdana do Belaviste u Starom gradu…

Na Savini je u toku sanacija tla oko vrtića i škole. Srećom, ove godine nije bilo plavljenja u ušću Sutorine, koja je i dalje nesavjesnim graditeljima glavno odlagalište otpada.

FOTO: Radio Jadran

Kako priča za Radio Jadran, diplomirana građevinska inženjerka hidrogeologije, Olivera Doklestić, posljednje analize ukazuju da od Kamenara do Debelog brijega ima više od 30 aktivnih klizišta.

“Bar jednom u dvije godine se desi da dođe do pomjeranja tla. Takođe, po starim kartama, do 600 m nadmorske visine na području Herceg Novog ima više od 200 izvorišta”, kaže Doklestić.

Stari pamte da je čitava Gomila bila puna izvora i potoka. Njihovo zatrpavanje, ili promjena toka počelo je velikom gradnjom još prije 30-tak godina. Tako se odavno obrušio i zatvoren je put s jedne strane tog naselja, a sa druge se svakodnevno urušava.

Veoma prometnom i napuklom dionicom ovog prigradskog puta kroz Gomilu mnogi rizikuju vozeći i lomeći auta.

Potoci su u dobro regulisani, kažu u JKS, ali problem su prelivi i skretanje površinskih voda novom izgradnjom. Osim toga najčešće investitori vodotokove zatrpavaju smećem.

FOTO: Radio Jadran

Sektor puteva ovog preduzeća zato ne posustaje i ove veoma kišne zime. Posvećen je čišćenju rešetki, šahtova, potoka, tumbina, odnosno održava 19 km uređenih vodotokova, opterećenih nelegalnim instalacijama, kanalizacionim ispustima, deponijama…

Herceg Novi postaje prenatrpan grad, a graditelji, zarad više kvadrata, ruše stare staze, prolaze, zatrpavaju potoke, izvore, bunare… Voda iz prirodnih ležišta nalazi nove puteve i dolazi do plavljenja i klizanja tla.

Hidrogeološka, ali i sezmička ispitivanja bi trebalo da se nađu u posebnim elaboratima prije dobijanja svake građevinske dozvole. U suprotnom, zabrinuti, stari mještani kažu: “Odosmo u more“!