Video
Inspekcija sigurnosti plovidbe je uz prisustvo kontrolora Morskog dobra u petak intervenisala na tom pristaništu s ciljem uspostavljanja reda – sigurnosti plovidbe.
“Kako Inspektor navodi u zapisnicima, nadzor je prekinut zbog protesta građana koji su se okupili na ovo mulo pa je nastavljen juče u prostorijama Javnog preduzeća. S druge strane prestavnici građana su u utorak 13. oktobra, na sastanku u Javnom preduzeću saopštili da protestuju jer ne žele da se tehnička plovila firme Briv Construction ponovo vežu na ovo pristanište”, navode u Morskom dobru.
Ukazuju i da je u medijskim izvještajima o uzavreloj atmosferi zbog korišćenja pristana navedeno i to da građani “sumnjaju da JP Morsko dobro namjerava da izađe u susret Briv-u i traže da im ne popušta”.
“Na sastanku sa predstavnicima građana i u zvaničnom zapisniku inspektora naglasili smo da javno preduzeće već desetak godina nastoji obezbijediti preduslove za regularno korišćenje pristaništa, čineći sve što smo po zakonu obavezni i na što su ukazivali nadležni državni organi pa i više od obaveza. JP Morsko dobro nije organ uprave pa ne može donositi rješenja o poštovanju reda niti kažnjavati prekršioce. Zato smo, po prigovorima građana vezanim za nered na Bazdanju, prijave uredno dostavljali raznim inspekcijskim, a najčešće Lučkoj kapetaniji”, dodaju u Morskom dobru.
U jednom periodu se, kažu, Inspekcija sigurnosti plovidbe proglašavala nenadležnom pa nije reagovala.
“Kad je riješeno pitanje nadležnosti trebalo je da se utvrdi status mula Bazdanj jer bez toga inspekcija i dalje, navodno, nije mogla reagovati. Kad se naruše tradicija i običajno pravo, samo državni organi (inspekcije), mogu uspostaviti red. Dakle, za ovakve slučajeve trebalo bi imati do tančina preciziranu regulativu. Naši aktuelni propisi, koji definišu status objekata obalne infrastrukture, se odnose samo na luke dok su izostavljene ponte i mandraći – mala pristaništa i privezišta, a u katastarskoj evidenciji za parcelu na kojoj je mulo/pristanište Bazdanj upisana je namjena „Šuma 3. klase“. U takvim okolnostima, a s ciljem zaštite javnog interesa i urednog korišćenja morskog dobra, JP Morsko dobro je pokrenulo inicijativu da se u Programu privremenih objekata, Bazdanj i druge frekventnije ponte, definišu kao pristaništa, bez mogućnosti njihovog korišćenja za duže vezivanje plovila”, pojašnjavaju iz tog preduzeća.
Naglašavaju da su u cilju uspostavljanja reda, na osnovu Programa, sproveli zakonski postupak ustupanja pristanista na korišćenje kako bi dobili operatera koji će sprovoditi red na pristanistu prema uslovima utvrđenim Programom i definisanim ugovorom o zakupu.
“Od 2016. do 2018. godine zakupac pristaništa je bilo Javno komunalno preduzeće Tivat čime je uspostavljen red na ovom pristaništu. 2018. godine smo upoznati sa promjenom u Listu nepokrenosti Uprave za nekretnine u kojem je konstatovana “zabrana otuđenja i ograničenja“ za katastarsku parcelu na kojoj je pristanište, a susjedna parcela preko koje je kolski prilaz pristanu je upisana u vlasništvu građanina. To je bio razlog da u periodu nakon 2018. ne ustupamo pristanište. U Programu objekata obalne infraktruture od 2019. i dalje je Bazdanj definisan kao pristanište što je obilježeno tablom na samom pristaništu. Prethodno je JP Morsko dobro uradilo „Nautički plan“ za Bazdanj na osnovu kojeg smo i sanirali ovo pristanište. Sadašnjim stavom inspektora da se Bazdanj tretira kao pristanište i to za plovila manje dužine od njegovog čeonog dijela, definitivno se utvrđuje željeni režim korišćenja ovog objekta”, ističu u Morskom dobro.
Kako kažu, kao preduzeće koje ima operativnu, a ne upravnu funkciju, aktivno rade na zaštiti, sanaciji i uređenju ponti i mandraća.
Preporučeno
“Sve vrijeme ukazujemo na potrebu unapređenja regulatornog okvira, a kroz učešće u pripremama propisa uspjeli smo afirmisati stavove po kojima su kod nas definisani pojmovi „komunalnog veza“, „gradske luke“ i sl. Zato smatramo da smo uradili i više od formalnih obaveza i uvjeravamo sve da nema bojazni da će ovo JP odustati od rada u javnom interesu i uspostavljanja reda u korišćenju morskog dobra”, porčuju iz Morskog dobra.
