Tada je poginulo 200 putnika, uglavnom civilnog stanovništva Boke, a među njima i 15 Italijana, pripadnika partizanske brigade “Garibardi”.

O žrtvama iz Boke u Drugom svjetskom ratu i burnoj prošlosti malog paraboroda koji je sagrađen 1903. godine u Engleskoj za potrebe „Zetske plovidbe” sa Cetinja, plovio Skadarskim jezerom kao dio flote „Barskog društva“, a pred Drugi svjetski rat održavao redovnu putničku liniju u Boki, govorio je predsjednik tivatskog UBNOR-a Mato Brguljan.

“Potapanje „Cetinja” sa teškim povredama preživjeli su kapetan broda Božo Paparela, sedam putnika i tri člana posade. Tragedija bi bila manja da toga dana nije bilo nevrijeme na moru pa se većina putnika u trenutku nesreće nalazila sklonjena u potpalublje broda” rekao je Brguljan.

Nekoliko dana prije tragedije Arsenal je izvršio razminiranje trase plovidbe. Problem broda “Cetinje” je njegova metalna konstrukcija koja je privukla za to doba savremenu magnetnu minu od 350 kg , objašnjava Brguljan.

“Tako je brod”Cetinje” prepolovljen na pola I potonuo za 3 minuta. Svi posmrtni ostaci poginulih sahranjeni su na groblju u Donjoj Lastvi. U njoj su sahranjeni mještani Boke koji su bili na Brodu,zarobljeni Njemci I pripadnici italijanske partizanske brigade Garibardi, tako da je ovo međunarodna grobnica”, istakao je Brguljan.

U ime Zajednice Italijana u Crnoj Gori obratio se Aleksandar Dender koji je ponovio da u međunarodnoj kosturnici u Donjoj Lastvi počivaju I ostaci 15 italijanskih partizana koji su nakon kapitulacije Italije prišli partizanima u Jugoslaviji.

“Sudbina nije dala da se odmah po završetku borbi pripadnici jedinice Garibaldi vrate svojim kućama u Italiji, već su ostali zauvijek ovdje sjedinjeni u smrti sa žrtvama različitih vjera I nacija. Smrt je ovdje izjednačila sve razlike za života”, kazao je Dender.

Iz organizacije UBNOR-a danas je predloženo da se podigne novi spomenik žrtvama ove tragedije, kao I da se ona uvrsti u udžbenike istorije.

Vijence su položili predstavnici UBNOR-a, opštine Tivat na čelu sa predsjednikom Željkom Komnenovićem kao I predstavnici Mornarice Vojske Crne Gore.