Za razliku od lani kada su maslinari trljali ruke zbog kvaliteta ploda i ulja, ova godina prolazi u znaku desetkovanih plodova od maslinove muve.

Razlog izuzetno lošeg prinosa je, smatraju stručnjaci, parcijalna primjena agrotehničkih mjera koja je uticala da i oni maslinari koji su se borili protiv štetočina ne postignu efekat.

“Prošle godine rod nije bio posebno izdašan, ali je kvalitet ploda i kvalitet ulja bio izvanredan. Prošla godina je bila izuzetno topla, vrelo ljeto je onemogućilo razvoj muve masline i skoro da je nije bilo, a isto tako ni drugih bolesti i štetočina. Tokom suša plod je bio smežuran što je dodatno onemogućavalo insekte da ga oštete”, ističe predsjednik Društva maslinara Bar Ćazim Alković.

Loše vrijeme

Prema njegovim riječima, za razliku od prošle ova je godina bila izuzetno vlažna, baš u ono vrijeme kada vlaga nije odgovarala maslinarima i maslinama, dakle za vrijeme cvatnje, odnosno oprašivanja.

“No, i pored toga dobar dio maslina je „vezao“ i bilo je kvalitetnog ploda. Međutim, u nastavku ljeta kiše su nastavile da padaju, vlažna atmosfera je pogodovala razvoju muve masline. Uprava za bezbjednost hrane i fitosanitarne poslove je pratila razvoj muve masline na području Bara i Ulcinja i o nalazima su obavještavali maslinarske organizacije. Društvo maslinara Bar je koristilo sva raspoloživa sredstva kako bi obavijestilo maslinare o preporukama Uprave”, kazao je Alković.

Ističe da je autohtona žutica bila napadnuta u velikoj mjeri.

“Nažalost, samo rijetki maslinari su sprovodili agrotehničke mjere, posebno kada je muva masline u pitanju. I pored toga što je Uprava za bezbjednost hrane pratila razvoj muve i davala preporuke za pravovremeno tretiranje maslina, samo rijetki maslinari su se odazvali na taj poziv. Što je još gore, parcijalno tretiranje maslina skoro da i nema efekta ako svi maslinari zajedno ne tretiraju. Jer iz netretiranog maslinjaka muva masline brzo pređe – vrati se u maslinjak koji je tretiran tako da je to skoro uzaludan posao ako to svi maslinari u većini zajedno ne rade. Da je bilo pravovremene, odgovarajuće zaštite i da su svi maslinari štitili svoje masline, sigurno se mogao sačuvati određeni dio roda”, kaže Alković.

On navodi da je stav stručnjaka da naša autohtona sorta masline žutica ima alternativnu rodnost, odnosno ne rađa svake godine.

“Međutim, mi u Društvu maslinara smatramo da ako bi se blagovremeno primjenjivale sve agrotehničke mjere: pravovremena rezidba, prihrana preko lista i zemlje, dodavanje stajskog đubriva, kao i odgovarajuća zaštita maslina od bolesti i štetočina i održavanje higijene u maslinjaku – alternativna rodnost bi bila mnogo manje izražena i njeni efekti bi značajno bili ublaženi “,ističe Alković.

Organski uzgoj

Prema riječima Ilije Morica, prvog domaćeg sertifikovanog proizvođača organskog ulja, ta vrsta uzgoja je u maslinarstvu ove godine zabilježila pad jer su nepovoljne vremenske prilike i pojačani napad maslinove muve u kontinuitetu smanjivali prinos.

“Posljednjih dana imali smo snažan vjetar koji je takođe otresao jedan manji procenat maslina. Još jednom se pokazalo da nepostojanje sistematske zaštite područja maslinjaka zasigurno rezultira gubitkom i smanjenom proizvodnjom, posebno na području Luštice koje je pogodno za integralnu tj. cjelovitu zaštitu u smislu štetočina i bolesti. Individualni napori i mjere koje sprovodi Maslinarsko društvo ne mogu da nadomjeste ili nadoknade pomenute nedostatke. Naime, zarasli maslinjaci, makija i borovi koji polako osvajaju preostale, nekada obradive površine, uz klimatske promjene, požare i manjak interesovanja domaćih stanovnika za intenzivniju proizvodnju maslinovog ulja, predstavljaju ključne uzroke i prepreke održivom razvoju maslinarstva”, smatra Moric.

On pojašnjava zbog čega je posebno bio pogođen organski uzgoj masline.

“Organska proizvodnja podrazumijeva proizvodnju bez upotrebe hemijskih preparata, pa se proizvođači oslanjaju na tzv. biološke mjere zaštite (npr. korisni organizmi), mehaničke (npr. sakupljanje štetnika), fizikalne (npr. žute ploče) i biotehničke (npr. uporteba atraktanata i repelenata) metode. Pesticidi koji se koriste u konvencionalnom maslinarstvu su efikasni u smislu zaštite, ali rezidue tih hemikalija kasnije završavaju u ulju, a potom u ljudskom organizmu, što je uzrok raznih oboljenja. Organsko maslinarstvo u Crnoj Gori se mora razvijati na širem prostoru (npr. Luštica, Valdanos itd.) gdje već postoji viša koncentracija proizvođača, koji bi u slučaju redovnog održavanja i zaštite mogli zajednički da postignu znatno veću proizvodnju, čak i u godinama kada su napadi štetočina veći”, ističe Moric.

Na pitanje kako je bilo moguće ove godine sačuvati rod, Moric objašnjava da u godina kao što je ova, jedno od rješenja je češće tretiranje hemijskim preparatima, između 7-12 puta.

“To nije dozvoljeno niti moguće u organskoj proizvodnji. Ipak, hipotetički, ovakve godine se mogu izbjeći ako bi svi proizvođači održavali svoje maslinjake i redovno tretirali, bilo da se radi organska, konvencionalna ili integralna proizvodnja. Drugim riječima, dok god imamo usitnjene posjede, neredovnu zaštitu, slabo investiranje u tehnologiju i manjak svijesti o značaju proizvodnje maslinovog ulja, ovakve godine će se ponavljati”, upozorava sagovornik.