Video
Ako bi sloboda trebalo da ima svoje lice, svoj fizički izraz, onda bi to bio osmijeh Ljuba Čupića. U tom prkosnom osmijehu sabrana je sva naša istorija, napori pokoljenja koja su plaćala krvavu cijenu za slobodu zlatnu, kazao je Radislav Stanišić, predsjednik Centralnog komiteta JKP CG, prilikom polaganja cvijeća na spomenik tom narednom heroju, čime je obilježen 4. jul, nekadašnji državni praznik Dan borca. Ta stalna, neprekidna borba za slobodu i ljudsko dostojanstvo stvorila je, kako je istakao Stanišić, naš, poseban tip čovjeka, koji poput nekog mitskog heroja ide iz podviga u podvig sa osjećanjem da sve može propasti, ali da čast i obraz ostaju dovijeka.
“To je i Ljubo Čupić znao, dok je stajao na ovom mjestu strašnog postojanja prije 70 godina i svojom junačkom smrću zlatnim slovima upisao se u našu i svjetsku istoriju. Izašao je ovaj div-heroj da se susretne sa posljednjim odsudnim časom koji kod ljudi odvajkada izaziva iskonski strah i pun prezira prema neprijatelju i uperenim puščanim cijevima uputio osmijeh koji je izašao iz okvira običnog ljudskog života i postojanja i ušao u, kako pjeva Njegoš, “žertve blagorodne da prelaze sa bojnih poljanah u veselo carstvo poezije”, kazao je on i dodao da je “Ljubov osmijeh poruka čitavog slobodoljubivog svijeta, rukavica bačena u lice svim osvajačima i tlačiteljima, poziv na stalnu i neprekidnu borbu protiv svih vidova porobljavanja.
Osmijeh Ljuba Čupića, kako je naglasio, ostaje da traje i opominje, nadahnjuje i inspiriše da niko i ništa ne može da pobijedi čovjeka, koji je osvojio svoju unutrašnju slobodu, jer ona je preduslov za svaku drugu slobodu.
Foto: Onogošt
“Sve što je vrijedno, istinito, dobro, lijepo…, ostvareno je kroz slobodu. To ie čvrsta neopoziva istina koju je Ljubo Čupić zapečatio svojom smrću i osvijestio svojim osmijehom”, istakao je Stanišić.
On je podsjetio da je 10. jula 1953. godine Čupić proglašen za narodnog heroja.
“Danas, kao osmijeh Ljuba Čupića, svijetli godišnjica još jednog našeg velikog istorijskog događaja. Na današnji dan, 4. jula 1941. godine, donijeta je istorijska odluka o dizanju ustanka protiv neprijatelja i to u srcu porobljene Evrope”, dodao je Stanišić.
Prema riječima Dragoja Strunjaša, predsjednika Opštinskog komiteta JKP CG Nikšić, u Narodnooslobodilačkom ratu sa teritorije opštine Nikšić učestvovalo je oko 11.000 boraca.
“Od tog broja poginulo je 1.516, među njima i 48 narodnih heroja, a među njima i drug Ljubo Čupić”, istakao je on.
Kako je kazao Strunjaš, Komunalna policija danas nije dozvolila polaganje cvijeća na Spomenik Ljubu Čupiću, ali su nikšićki komunisti ipak to uradili.
Preporučeno
Izvor: Onogošt.me
