Gotovo trećina penzionera, ili oko 2.200 u Herceg Novom živi na ivici egzistencije. Mnogi od njih su bili nosioci kulture, akteri važnih istorijskih događaja za grad, a marginalizovani su, pa čak i potisnuti u svojim porodicama, priča za Radio Jadran predsjednik Mjesnog udruženja penzionera Herceg Novi, Velisav Mića Knežević.

“U nekim situacijama i kućni ljubimci imaju prednost u odnosu na njih. To siromaštvo ide toliko daleko da nemaju ni za ljekove, niti antidepresive koji su im nužno potrebni. Ti ljudi, ta najniža kategorija, sahranjuju se na pasijim grobiljima”, svjedoči on i dodaje da su troškovi sahrane danas toliki, da mnogi penzioneri ne mogu to da plate.

Hercegnovski penzioneri su od Opštine u više navrata tražili 3-4 grobna mjesta godišnje, za najugroženije, ali nisu uspjeli to da dobiju.

Knežević podsjeća da je Crveni krst kao donaciju norveške Vlade još prije više od 30 godina dobio kuhinjske elemente za izgradnju narodne kuhnje kapaciteta 100 obroka dnevno.

“Nikada kuhinja u Crvenom krstu nije bila u funkciji. U jednom kulturnom svijetu kad se donacija i nalog donacije ne poštuju, to je najniži civilizacijski čin”, smatra Knežević.

U Mjesnom udruženju Herceg Novi, koje broji oko 1700 penzionera, dobijaju svega 20 besplatnih karata za gradski prevoz, kao i oko 4000 eura pomoći, žali se Knežević.

“Svaka veća MZ u Crnoj Gori ima dnevni boravak za penzionere, malo veće imaju i kuhinju. Cetinje gradi 70 stanova, izgradilo dnevni boravak. Mi nismo u stanju, ne kuhinju, nego bar jedan dnevni boravak”, ističe on.

Prema riječima predsjednika Opštinskog udruženja penzionera, Alekse Radulovića u Herceg Novom živi 6781 penzionera, od čega 3058 njih ima primanja ispod socijalnog minimuma do 279 eura.

Na svim sastancima u Herceg Novom, kao i na Skupštini saveza penzionera Crne Gore i Južne regije ukazivali su na konstantni pad standarda ove društvene kategorije.

“Kada je bila izmjena Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, gdje je bilo predloženo da se minimalna penzija poveća sa 134 na 154 eura, gdje je predstavnik Saveza penzionera, Milorad Radulović glasao protiv, mi smo digli glas i poslali dopis Savezu penzionera i svim opštinskim udruženjima protiv takvog stava”, navodi Radulović.

On naglašava da država, ipak, ne kasni sa isplatama penzija, pomaže pri regresiranju zimnice i jednom godišnje daje 300 hiljada eura socijalno-humanitarne pomoći penzionerskim organizacijama Crne Gore. Od toga penzioneri u Herceg Novom dobiju 14 hiljada za najteže socijalne slučajeve. Od te sume dijeliće od 30 do 50 eura pomoći, po odluci Saveza.

“Međutim, to što država daje i redovnost penzija to je naše stečeno pravo, imajući u vidu da je to obaveza svake države prema penzionerima”, dodaje on.

Smatra da država mora da bude efikasnija u naplaćivanju doprinosa za zdravstveno i penzijsko osiguranje, minimalnih ličnih dohodaka, poreza na dobit, a problem su i veliki sudski troškovi u sporovima koje država gubi. Jer, to su sredstva koja pripadaju budžetu Crne Gore, odnosno njenim građanima i penzionerima.

Izvor: Radio Jadran