Video
Dokumenta koja su ustupljena Standardu na uvid pokazuju da su uređaji koje odbrana traži oduzeti još 1. maja.
U zahtjevu za povraćaj navodi se da je od Zorice Radulović oduzet „Iphone 12 Mini“, od Saše Đilasa „Samsung S25 Ultra“, dok su od Damira Baše oduzeti „Samsung S24 Ultra“ i laptop marke „Apple“, vlasništvo Zorice Radulović.
Radulović se poziva na odredbu prema kojoj je policija dužna da privremeno oduzete predmete vrati vlasniku ili držaocu ukoliko krivični postupak nije pokrenut, odnosno ako u roku od tri mjeseca nije podnijeta krivična prijava državnom tužiocu.
U zahtjevu se navodi da su taj rok i četiri mjeseca od oduzimanja uređaja već protekli, a da krivična prijava protiv Radulović, Đilasa i Baše nije podnijeta niti je protiv njih pokrenut krivični postupak.
“Ne postoji zakonski, niti činjenični osnov koji bi opravdao dalje zadržavanje mobilnih telefona i laptopa“, naveo je advokat, dodajući da je svrha privremenog oduzimanja obezbjeđivanje dokaza i nesmetano vođenje postupka, a ne neodređeno lišavanje vlasnika mogućnosti da koristi svoju imovinu.
Odbrana u istom podnesku navodi i da su sadržaji telefona već pregledani po naredbi suda, te da uređaji nisu predloženi niti određeni kao dokaz u bilo kojem krivičnom postupku.
Radulović posebno ističe da mobilni telefon nije samo predmet koji vlasnik koristi za komunikaciju.
“Mobilni telefon predstavlja uređaj koji sadrži najveći dio privatnog života pojedinca, uključujući ličnu komunikaciju, poslovne kontakte, fotografije, elektronsku prepisku, finansijske i druge osjetljive podatke“, navodi Radulović u zahtjevu.
Odbrana zato traži da telefoni i laptop budu vraćeni u najkraćem roku, uz najavu da će, ukoliko se to ne dogodi, pokrenuti odgovarajuće sudske postupke radi povraćaja stvari i naknade materijalne i nematerijalne štete.
U ISTO VRIJEME NOVA PRITUŽBA TUŽILAČKOM SAVJETU
Istog događaja tiče se i dopuna pritužbe Tužilačkom savjetu, koju je Radulović podnio zbog postupanja državnog tužioca Rajka Lopičića, koji rukovodi izviđajem u predmetu ODT Nikšić.
U tom dokumentu advokat navodi da je 21. avgusta izvršen pretres telefona Saše Đilasa i Damira Baše, a da o tome nije bio blagovremeno obaviješten, iako je još 5. maja, a potom i urgencijom 15. maja, tražio da bude obavještavan o radnjama kojima može prisustvovati.
Radulović navodi da se isto dogodilo i 19. maja, kada je pretresan telefon Zorice Radulović. Tada je, kako tvrdi, za pretres saznao od same branjenice i prisustvo mu je omogućeno tek nakon što je ona, po njegovim instrukcijama, zahtijevala njegovo prisustvo.
“Nije riječ o jednom izolovanom propustu, već o ponovljenom i kontinuiranom postupanju“, naveo je Radulović u dopuni pritužbe, ocjenjujući da činjenica da se isto dogodilo i nakon njegovog prethodnog upozorenja dovodi u pitanje djelotvornost prava na odbranu.
Od Tužilačkog savjeta traži da pribavi kompletne spise predmeta i pisano izjašnjenje postupajućeg tužioca, kao i da ispita zbog čega branilac nije obavještavan o pretresima, koji procesni status imaju Radulović, Đilas i Baša, koje se konkretno krivično djelo istražuje i koje činjenice predstavljaju osnov sumnje prema svakom od njih pojedinačno.
TUŽILAŠTVO JOŠ UTVRĐUJE „BILO KOJE KRIVIČNO DJELO“
U središtu pritužbe ponovo je formulacija iz ranijeg odgovora ODT-a Nikšić, prema kojoj je predmet formiran radi utvrđivanja da li se u radnjama „bilo kojeg lica“ stiču elementi „bilo kojeg krivičnog djela“ za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.
Radulović tu formulaciju ocjenjuje posebno problematičnom, jer, kako navodi, iz nje proizilazi da tužilaštvo još nije utvrdilo ni konkretno krivično djelo, ni lice prema kojem postoji sumnja, ni konkretne radnje koje bi predstavljale izvršenje krivičnog djela.
Istovremeno, prema navodima odbrane, protiv konkretnih građana već su preduzimane mjere poput pretresa stanova i drugih prostora, oduzimanja telefona i pretresa njihovog sadržaja.
“Izviđaj ne može biti blanko ovlašćenje za pretraživanje privatnosti bilo kojeg lica u potrazi za bilo kojim krivičnim djelom“, naveo je Radulović.
Dodatno problematizuje činjenicu da se u naredbama za pretres kao pravni osnov pominje krivično djelo ugrožavanje sigurnosti.
Prema navodima odbrane, ni nakon gotovo četiri mjeseca nije razjašnjeno šta je konkretno predstavljalo prijetnju, ko ju je navodno uputio, kada i na koji način, niti je direktor Uprave policije Lazar Šćepanović saslušan o okolnostima zbog kojih se u naredbama pojavljuje kao navodni oštećeni.
Radulović od Tužilačkog savjeta traži da ispita upravo te okolnosti, ali i način na koji je tužilac rukovodio izviđajem nakon što je odbrana već ukazivala na sporna pitanja.
SLUČAJ POČEO 1. MAJA
Predmet je formiran nakon događaja od 1. maja, kada je policija u Nikšiću privela više osoba zbog snimanja i širenja videozapisa kretanja vozila iz pratnje direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića.
Tada su oduzeti telefoni Zorice Radulović, Saše Đilasa i Damira Baše, a policija je saopštila da će digitalni uređaji biti predmet vještačenja, nakon čega bi tužilaštvo trebalo da izvrši pravnu kvalifikaciju događaja.
Od tada su, prema navodima odbrane, preduzimane dodatne radnje. Stanovi i drugi prostori su pretresani, telefoni su zadržani, a njihov sadržaj je naknadno pretresan.
Četiri mjeseca kasnije, međutim, odbrana u novim podnescima i dalje tvrdi da njenim klijentima nije saopšteno da li imaju status osumnjičenih, koje im se konkretno krivično djelo stavlja na teret i koje činjenice i dokazi predstavljaju osnov sumnje.
Preporučeno
