17034283102qxyxgwlgnsh6eug-i_1118x745

<html><head></head><body>



Kako je saopšteno iz tamošnje Službe zaštite i spašavanja, sve se dogodilo na pomoćnom objektu kod motela “Tara”.



“Na pomoćnom objektu nastala je veća materijalna šteta, dok povrijeđenih lica nije bilo”, istakli su oni.



Dodaju kako je vozilo, koje se nalazilo u objektu, izgorjelo.
</body></html>

a:1:{s:11:"td_subtitle";s:79:"U Mojkovcu je danas došlo do požara u kojem su izgorjeli objekat i automobil.";}

Požar u Mojkovcu: Izgorjeli objekat i automobil

S. Kusovac

Popis stanovništva i domaćinstava 2023. pokazao je da imamo oko 450 – 465 hiljada punoljetnih državljana Crne Gore, dok je u birački spisak upisano nešto više od 542.000 građana s pravom glasa. Nešto izgleda nije u redu – popis ili birački spisak? Ako su podaci popisa ispravni, odakle onda desetine hiljada glasača više u biračkom [&hellip;]

Popis potvrdio ogromne razlike broja državljana CG i glasača u biračkom spisku: „Nešto je trulo u državi Danskoj“ | Standard

Popis potvrdio ogromne razlike broja državljana CG i glasača u biračkom spisku: „Nešto je trulo u državi Danskoj“

Comment

Naslovna

Standard

https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2020/02/Standard.jpg

https://secure.gravatar.com/avatar/43a14268d85c1bf05e755101ba65f315?s=96&d=mm&r=g

To navodi televizija E, pozivajući se na izvore koji ističu da je&nbsp;u sklopu šireg dogovora razmatrano i da Milatovićeva koalicija podrži izbor Jelene Borovinić Bojović, kandidatkinje Mandićeve koalicije, za novu gradonačelnicu Podgorice. &#8220;Razgovori o postizbornom savezu za formiranje vlasti u Podgorici počeli su u utorak između predstavnika pokreta ,,Za bolju Podgoricu“ Jakova Milatovića i koalicije [&hellip;]

ZBCG bi Borovinić-Bojović za gradonačelnicu, Milatović da za njegove kadrove bude mjesta u državnim institucijama? | Standard

ZBCG bi Borovinić-Bojović za gradonačelnicu, Milatović da za njegove kadrove bude mjesta u državnim institucijama?

https://secure.gravatar.com/avatar/6f1ea2ade5bf6e7b64012456d275d7b6?s=96&d=mm&r=g

&#8220;Nijesu počeli pregovori, jer još nema konačnih rezultata&#8221;, navodi Abazović. Nema informaciju da je bilo ko šta pokretao u pogledu pregovora. &#8220;PES, Demokrate i ZBCG delegitimisani&#8221; &#8220;Građani Podgorice su rekli da ne žele vlast kakvu su imali do sada, 60 odsto njih glasalo je za promjene, PES-Demokrate i ZBCG dobili su 40 odsto, oni su [&hellip;]

Abazović: U Vladi nema nikog ko bi zaštitito integritet države od Vučića | Standard

Abazović: U Vladi nema nikog ko bi zaštitito integritet države od Vučića

Kandidat za ambasadora u Madridu, Branko Bošković, kandidatkinja za ambasadorku u Austriji, Stanica Anđić i kandidat za ambasadora u Srbiji, Nebojša Đoković, uprkos dobijenim agremanima, na čekanju su. Bošković je docent na predmetima Sociologija, Uvod u politiku, Globalizacija i Politička sociologija. Bošković je i predsjednik Savjeta Agencije za elektronske medije, član je Centra za mlade [&hellip;]

Milatović nije tražio mišljenje Odbora za tri ambasadora | Standard

Milatović nije tražio mišljenje Odbora za tri ambasadora

Žika Todorović svojevremeno je u potresnoj ispovijesti progovorio o iznenadnoj smrti svog sina. “Otkako nam se desilo ono sa Dekijem, izgubio sam apetit zbog depresije. I ja, i moja Ana. Smršao sam jer ne mogu da jedem. Razmišljali smo oboje o drugom djetetu, i ne znamo. Nikad se gore u životu nisam osjećao. Ja osjećam [&hellip;]

Srđan Todorović o gubitku trogodišnjeg sina: Barem se nije mučio… | Standard

Srđan Todorović o gubitku trogodišnjeg sina: Barem se nije mučio…

&#8221; U Višem sudu u Podgorici pred predsjednikom vijeća &#8211; sudijom Jovanom Jovanovićem danas u devet časova trebalo je da bude održano ročište glavnog pretresa u predmetu protiv okrivljenog Vitalija Grecina i drugih zbog postojanja osnovane sumnje da su izvršili krivično djelo trgovina ljudima. Međutim isto zbog grubog previda, propusta i očigledne neažurnosti i nerada [&hellip;]

Lekić: Zbog grubog previda i nerada Apelacionog suda odloženo ročište u predmetu protiv okrivljenog Grečina i grupe | Standard

Lekić: Zbog grubog previda i nerada Apelacionog suda odloženo ročište u predmetu protiv okrivljenog Grečina i grupe

Kako piše RTV Budva, Služba zaštite i spašavanja primila je poziv u 03:45 sati. Prijavljen je požar u blizini baze Hello taksija, u naselju iza benzinske stanice na glavnom bulevaru. Prema informacijama koje je RTV Budva dobila od vatrogasne službe, gorjela su dva automobila – džip Porše i Audi, sa budvanskim registarskim oznakama. Vatrogasci su [&hellip;]

Budva: Izgorjeli Porše i Audi | Standard

Budva: Izgorjeli Porše i Audi

Hipotekarna banka je u društvu poslovnih Premium partnera proslavila 13. rođendan Premium programa, tokom kojeg je predstavljena potpuno nova povoljnost plaćanja do 36 rata putem Premium Mastercard kartice. Pored sigurnosti u plaćanju koju obezbjeđuje Mastercard tehnologija i same jednostavnosti korišćenja, ono što izdvaja ovu karticu je i najveći broj pogodnosti na tržištu, u vidu velikih [&hellip;]

Iskoristite novu povoljnost: Plaćajte do 36 rata Premium Mastercard karticom | Standard

Iskoristite novu povoljnost: Plaćajte do 36 rata Premium Mastercard karticom

Optužena Mitrović je 28. septembra zatražila izuzeće Šoškića zbog okolnosti koje ukazuju na njegovo pristrasno postupanje u njenom slučaju.



Iz tog razloga sudija Višeg suda Nenad Vujanović je naložio da se spisi predmeta dostave glavnom specijalnom tužiocu i naredno ročište zakazao za 6. novembar.



Mitrović je tada, obrazlažući zahtjev za izuzeće Šoškića, kazala da je optužni akt koji je podignut protiv nje produkt zle namjere. Ona je kazala da je nakon detaljnog obrazloženja koji je dao Apelacioni sud u rješenju kojim je ukinuta prva presuda kojom je osuđena na sedam mjeseci zatvora očekivala da će tužilac odustati od njenog krivičnog gonjenja.



“Bilo je logično da nakon glavnog pretresa u prethodnom postupku, a potom i odluke Apelacionog suda tužilac odustane od optužnog akta”, navela je Mitrović pred sudom i dodala da će u roku od tri dana u pisanom podnesku detaljno obrazložiti zahtjev za izuzeće.



Branilac tužiteljke Mitrović, advokat Zoran Piperović pojasnio je da se, tražeći izuzeće Mitrović, pozvala na djelove odluke Apelacionog suda u kojoj su problematizovani određeni navodi tužioca Šoškića.



Apelacioni sud je 18. aprila ukinuo prvostepenu osuđujuću presudu protiv Mitrović jer je donijeta uz bitne povrede odredaba krivičnog postupka koje se ogledaju u protivrječnosti izreke i njenih razloga u pogledu načina izvršenja krivičnog djela za koje je optužena oglašena krivom.



SDT je 19. maja prošle godine podiglo optužnicu protiv Mitrović jer je, kako tvrde, protivpravnim iskorišćavanjem položaja, pribavila korist Nikoli Peroviću, Suzani Mihailović, Predragu Raičkoviću, Zahudinu Buliću i Marini Vujošević tako što je od 4. novembra2020. godine do 31. decembra 2021. godine protiv njih odbacila krivične prijave i odložila krivično gonjenje za krivično djelo utaja poreza i doprinosa za koje je zaprijećena kazna od jedne do šest godina zatvora.



Tužilački savjet je 23. juna prošle godine donio odluku da se tužiteljka Mitrović privremeno suspenduje.



Mitrović je u završnim riječima pred Višim sudom ustvrdila da je sve radila zakonito, ali da je, zbog donošenja odluka bez straha i pravednog postupanja, ,,takla“ u nečije interese i iz odmazde završila na optuženičkoj klupi.

Novović odbio zahtjev suspendovane tužiteljke Mitrović za izuzeće Šoškića

epi-1000x555

“Jačina zemljotresa u hipocentru (žarištu) iznosila je 2,6 jedinica Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od IV-V stepeni Merkalijeve skale (MCS). Prema preliminarnim podacima žarište ovog zemljotresa locirano je na dubini od sedam kilometara”, istakli su iz Zavoda.



Na osnovu teorijskog modela makroseizmičkog polja ovog regiona, magnitude zemljotresa i dubine hipocentra, ovaj zemljotres nije mogao izazvati materijalne štete u epicentralnom podrucju.

Slabiji zemljotres kod Bara

thumbnail_CKB Kes Kredit PR baner V760x505px

Imaš planove? Renoviraš stan, školuješ djecu, kupuješ auto, električno biciklo ili jednostavno želiš da putuješ?



Uz CKB keš kredit možeš da ostvariš svaku viziju bez provizije!



Odobrenje za kredit možeš dobiti u roku od jednog dana, a iznos kredita je od 300 do 30.000 eura.



Rok otplate do 10 godina ti daje dovoljno prostora da pametno planiraš svoj budžet.



Za sve tvoje vizije bez provizije. Tu smo.



Više informacija:



<a href="https://www.ckb.me/gradjani/krediti/ckb-kes-kredit">https://www.ckb.me/gradjani/krediti/ckb-kes-kredit</a>



CKB Kontakt centar 19900



info@ckb.me



U najbližoj CKB filijali.



Reprezentativni primjer:



Za iznos kredita od 30.000 eura sa rokom otplate 8 godina, nominalna kamatna stopa (NKS) iznosi 7,52%, dok efektivna kamatna stopa (EKS) iznosi 7,79%. U obračun ukupnog duga i EKS-a su uključeni troškovi kamate za cijeli period u iznosu od 10.012,83 eura, trošak 1 mjenice (2 eura) i trošak upita u Regulatorni biro (3 eura) i troškovi naknade za odobravanje kredita (0 eura). Ukupan iznos koji klijent treba da plati je 40.017,83 eura, dok mjesečna rata iznosi 416,80 eura.



*Za rok otplate duži od 8 godina, u skladu sa poslovnom politikom, Banka zadržava pravo da zatraži dodatna sredstva obezbjeđenja i primijeni drugačiju cjenovnu politiku.



**Ukupni troškovi predstavljaju zbir kamata za cijeli period, troškovi naknade za odobravanje kredita (0 eura), naknade za mjenicu (2 eura) i upita u Kreditni biro CBCG (3 eura).



Reprezentativni primjeri su iskazani na primjeru obračuna od 1. 10. 2024. godine.

Vizije bez provizije: CKB Keš kredit do 30.000 eura i rokom otplate do 10 godina

Da tržište rada nije mjerilo interesovanja studenata nego status u društvu, smatra prorektor Univerziteta Crne Gore. I ove, kao i prethodnih godina za matematiku je bio mali broj zainteresovanih, navodi se u prilogu TVCG.



“To je uvijek ispod 20, negdje oko 10-12 brucoša. To su odlični i kvalitetni đaci koji nakon završenih studija svoje zaposlenje ne traže u oblasti obrazovnih institucija, već traže u drugoj sferi gdje bi dobili mnogo veće benefite”, smatra on.



Nisu samo deficitarna zanimanja u prirodnim naukama. I muzičkim školama nedostaju profesori instrumenata.



Direktorica Muzičke škole “Vasa Pavić” u Podgorici Tijana Ilić kaže da se bore sa nedostatkom profesora klavira, violine, violončela i mnogih drugih.



“Ono što je dodatno uslovilo nedostatak kadra je promjena modela studiranja, koji je sada 3+2 godine. To znači produženo vrijeme školovanja, a i odloženo njihovo zapošljavanje”, smatra ona.



Poslije dužeg vremena Muzička škola „Vasa Pavić” ima kompletiran kadar što nije slučaj sa ostalim školama, pogotovo onim na sjeveru.



“Imali smo deficit profesora duvačkih instrumenata. Takva je situacija i u Tivtu i Kotoru, a gotovo sve muzičke škole u Crnoj Gori imaju deficit profesora klavira”, pojasnila je ona.



Karijerno savjetovanje najvažnije je za izbor budućeg zanimanja, ali ono ne postoji, kazao je Vladimir Perazić iz Mreže za mlade.



“Mladi ne pribjegavaju da se obrate za pomoć da imaju karijerno savjetovanje. Uglavnom slušaju roditelje i prijatelje. pa se odlučuju za popularna zanimanja. Moramo naći načina da se opredjeljuju i za deficitarna zanimanja i da ostaju u Crnoj Gori”, rekao je on.



Gdje ima volje ima i načina da se problem riješi, smatra prorektor Veselin Mićanović.



“Stipendije moraju biti mnogo veće. A lokalna uprava uprava treba da riješi stambeno pitanje pogotovo nastavnicima matematike, fizike i hemije”, zaključio je on.

Školama fale profesori matematike, fizike, hemije, klavira…

Optužili su Saveljić za neodgovorno upravljanje kompanijom, navodeći da zbog njene inertnosti dokumentacija za 15.000 zainteresovanih potrošača, instalisane snage 134 MW, nije kompletirana.



&#8220;Statistika govori da bi od ovog broja moglo realno da se odradi trećina zainteresovanih kompanija, što po gruboj procjeni govori da je kompanija po tom osnovu izgubila više miliona eura&#8221;, navodi se u obavještenju Jočić.



Ukazuju da Saveljić nije iskoristila sve ljudske potencijale, te da jeste, da bi broj korisnika bio znatno veći. Pri tom, kako navode, Saveljić nije obezbijedila dodatne poslove za Solar gradnju, osim EPCG. O njenoj nezainteresovanosti, kako se navodi, govori to što godinu nije formirala komercijalnu službu čiji je zadatak da obezbijedi poslove. Saveljić se oglušila o plan razvoja koji je usvojila EPCG i planom Solar gradnje, koji nije imao saglasnost EPCG, plan izgradnje smanjila tri puta na 1,4 MW mjesečno. Time je, kako stoji u obrazloženju, kompanija finansijski ugrožena, jer je za osnovne troškove i plate bilo potrebno da se mjesečno ugradi minimum 2,5 MW.



&#8220;Posebna je odgovornost na smijenjenoj izvršnog direktorici što nije iskoristila potencijale, nego je nerad pokrila fakturom od 780.000 eura prema EPCG, koja nije odražavala realno odrađeni posao. Nakon izvještaja vještaka i provjera novog menadžmenta Solar gradnje, faktura je smanjena na 280.000 eura što je i naplaćeno od EPCG&#8221;, stoji u obavještenju.



Tvrde i da Saveljić nije ostavila pozitivno stanje u firmi, kako je informisala javnost i ministra, već dug od 346.228 eura, te da je tokom mandata, a i nakon smjene, često odsustvovala s posla. Ukazuju i da je Saveljić nelegalno raspolagala novcem, postavila &#8211; nelegalan video-nadzor i zloupotrijebila bolovanje.



&#8220;Ne vodeći se nikakvim političkim ili ličnim motivima, Odbor direktora nije do kraja uvažio usmeni dogovor sa ministrom Sašom Mujovićem u želji da se što više posla odradi do planirane rekonstrukcije TE Pljevlja, ubijeđeni da sve činimo u svrhu doprinosa oporavku kompanije. Ukoliko ministar smatra da nijesmo ponudili adekvatno obrazloženje o smjeni Saveljić, nudimo ostavke na mjesto članova Odbora&#8221;, stoji u informaciji o razlozima za smjenu Saveljić.

Valerija Saveljić ostavila dug od 346.000 eura

Popis u Crnoj Gori, kao i njegovi prvi konačni rezultati izvazvali su čak i više reakcija u Srbiji, nego u Crnoj Gori. Tako je predsjednik Srbije juče izjavio da objavljeni rezultati pokazuju kako je „srpski narod dobro razumio da samo očuvanjem nacionalnog, kulturnog, jezičkog identiteta može da opstane“.



&#8220;To je dobra poruka za Srbiju i sve Srbe u regionu, kao i za one koji su htjeli brutalnim kampanjama da ruše ne samo pozicije srpskog naroda, nego i njegov identitet i njegovo pravo na jezik, ćiriličko pismo i sve drugo. Pokazalo se da smo uspijevali da ujedinimo narod&#8221;, naveo je Vučić i poželio „sve najljepše Crnoj Gori, ali i srpskom narodu i svim ostalim građanima“.



Na pitanje kako ocjenjuje stav predsjednika Srbije i, uopšte, tamošnje komentare popisa jedne susjedne zemlje, Olenik za Pobjedu ističe da su „problematične, kao i uvijek“.



&#8220;U posljednjoj izjavi sa događaja u vezi sa zloglasnom Bezbjednosno-informativnom agencijom (BIA), odnosno bivšim DB-om u Srbiji, on se ponovo postavlja kao predsjednik svih Srba u regionu. Dakle, predsjednik Srba u Hrvatskoj, u Bosni i Hercegovini, u Crnoj Gori – što on nije. Nažalost, uspio je u BiH i Crnoj Gori da se nametne kao predsjednik tamošnjih Srba&#8221;, istakao je pn.



Olenik ukazuje na činjenicu da Vučić to nije mogao realizovati u Hrvatskoj, jer su tamošnji Srbi izabrali svoje predstavnike te mu nijesu dozvolili da ih predstavlja.



&#8220;Čak se i Srbi na sjeveru Kosova u posljednje vrijeme bore da imaju svoje predstavnike nezavisno od Beograda. Ali, što se tiče Crne Gore i BiH, uspio je da nametne laž da predstavlja sve Srbe u regionu. To, prosto, nije tačno jer su Srbi u Crnoj Gori, BiH i Hrvatskoj autohtoni građani, tamo žive stoljećima &#8211; i nastaviće, bez obzira ko je predsjednik u Srbiji&#8221;, dodaje Olenik.



Za njega su posebno problematične izjave koje su pratile još jednu podršku srpskom narodu u susjednoj državi.



&#8220;Ono što je najgore, Vučić je na pomenutoj proslavi otvoreno rekao da je njegov posao da „homogenizuje i mobiliše sve Srbe u regionu, a posebno u Crnoj Gori i BiH“. On na taj način otvoreno ruši i Crnu Goru, i BiH time što zloupotrebljava etničko porijeklo jednog broja građana. I &#8211; on to ne krije&#8221;, potcrtava Olenik.



Prema riječima Olenika, izostanak reakcije iz naše zemlje na takvu izjavu visokog zvaničnika iz susjedstva ozbiljno zabrinjava.



&#8220;Ni ova vlast u Crnoj Gori, što je donekle iznenađujuće, ne reaguje na takve izjave. Čak iako ih je on postavio i finansirao, izostanak reakcije na takve izjave je prosto &#8211; suviše. Vučić otvoreno instrumentalizuje popis i poručuje da će ta trećina građana Crne Gore &#8211; za koju se on lažno predstavlja kao presjednik &#8211; rušiti Crnu Goru! Popisna kampanja bila je mnogo veća u Srbiji, nego u samoj Crnoj Gori jer Vučić prosto radi sve ono što radi svaki radikal Vojislava Šešelja – a on je jedan od najboljih&#8221;, dodaje on.



Ukazuje da su akcije radikala uvijek bile sprovođenje politike Velike Srbije, koja se sada zove „srpski svet“, odnosno upravo ono što je Vučić otvoreno rekao da radi &#8211; „homogenizacija i mobilizacija Srba u regionu“.



&#8220;Onda se postavlja kao njihov predsjednik i na taj način ruši države u kojima ti ljudi žive i koji su komšije Srbiji&#8221;, ističe Olenik.



S obzirom na sve ono što je Vučić uradio u susret popisu u Crnoj Gori, smatra da rezultati popisa nijesu bili baš za pohvalu, niti predstavljaju valjani preduslov da srpski postane novi službeni jezik u našoj zemlji.



&#8220;Rezultati popisa proslavljeni su u dijelu radikalnog i ekstremističkog srpskog stanovništva u Crnoj Gori, iako oni nijesu bili spram uloženog novca, truda i medijske kampanje. Jer, Srba i dalje ima trećina, a većina su oni koji se izjašnjavaju kao Crnogorci i to nije sporno. Ono što je iznenađujuće jeste da je opao broj onih koji se izražavaju kao pravoslavci. A to da li će Crnogorci govoriti crnogorskim ili drugim jezikom je potpuno nebitno i samo je osnova nove kampanje za promjenu službenog jezika. Ta kampanja je, na neki način, „kontrola štete“ baš zato što su očekivali mnogo bolje rezultate&#8221;, kaže Olenik.



On pravi paralelu sa engleskim jezikom, koji se govori na sličan način u mnogim zemljama, ali da to ne znači da će se ti ljudi nacionalno izjašnjavati u skladu s nazivom jezika.



&#8220;To je stvar izbora. Ali taj nacionalistički-nacionalni inženjering &#8211; ljudi u Crnoj Gori koje je uspio da ekstremizuje i radikalizuje do krajnjih granica &#8211; to je ono što radi Vučić, što su radikali uvijek radili, i što je 90-ih završilo ratnim sukobima, zločinima pa i genocidom&#8221;, podsjeća on.



Da je Crnoj Gori hitno potrebno da se trgne pokazuje činjenica da ključne institucije Crne Gore – predsjednci države, Vlade i Skupštine &#8211; ne reaguju na komentare Vučića.



Na pitanje da li je predsjednik Srbije zaista uspio da razori te institucije, Olenik nema mnogo optimističan odgovor.



&#8220;Skupštinu još nije &#8211; jer su u njoj pojedinačno najjače i dalje one građanske, demokratske i procrnogorske &#8211; ali institucije Vlade i Predsjednika države jeste. To je ono što svima govori da Crna Gora trenutno ima djelimičan suverenitet, odnosno da se neke od najvažnijih odluka ne donose ni na Vladi, niti to čini predsjednik države, već zvanični Beograd &#8211; odnosno Vučić, jer je on postavio i Vladu i predsjednika&#8221;, kaže Olenik.



No, ističe da i tu sada dolazi do promjena. Kao primjer navodi rezultate nedavnih izbora u Podgorici, na kojima je Demokratska partija socijalista (DPS), kako precizira, „narasla i ojačala i sigurno se u budućnosti neće moći bez te stranke“.



Olenik smatra da pokušaji Vučića da nanovo destabilizuje našu zemlju ima jednu veliku branu u odnosu na situaciju iz 90-ih godina &#8211; članstvo naše zemlje u NATO.



&#8220;Konačni cilj svih Vučevićevih predsjednika – radikalizovanih ekstremistički Srba u Crnoj Gori, ali i dijela partija koji ih podržavaju zbog vlasti – jeste da Crna Gora izađe iz NATO. To im je najveći problem i ne znaju kako da ga riješe. Misim da neće moći, koliko god da se trude, jer niko nikada nije izašao iz NATO. Uz to, većina građana Crne Gore je shvatila da je to posljednja brana. I, koliko god u medijskim narativima izgledalo da je Vučić u regionu jak, stvari ne stoje tako. To je samo medijska percepcija. Borba za izlazak Crne Gore iz NATO je uzaludna, ali će nanijeti štetu svima u regionu, a najviše Srbiji. Taj konačni cilj da Crna Gora više ne bude u NATO neće moći da ostvare, čak ni lažnom proslavom popisa, jer su oni na popisu dobili mnogo lošije rezultate u odnosu na ono što se očekivalo&#8221;, navodi on.



Komentarišući aktivnosti prosrpskih stranaka koje su se odvijale paralelno sa iščekivanjem rezultata popisa – posebno nastavka aktivnosti vezanih za zaokruživanje procesa donošenja zakona koji će regulisati dvojno državljanstvo – kaže da je riječ o velikoj opasnosti i za građane Crne Gore i za samu državu.



&#8220;Zakon o dvojnom državljanstvu je nešto što je najopasnije. Mislim da će građani Crne Gore ustati i usprotiviti se tome na sve moguće načine. Pozivam ih da to urade, jer je dvojno državljanastvo jedan od metoda da se i formalno uništi ono što je ostalo od države Crne Gore i njenog suvereniteta. Takođe mislim da je to neka „crvena linija“ za koju Vučić nema ni snage, ni moći da je pređe, ali će sigurno probati. On uvijek i svuda proba, gura… Ako uspije – uspije, ali ako naiđe na otpor povući će se, kao i uvijek&#8221;, zaključuje Olenik.



Građani se moraju boriti protiv dvojnog državljanstva Olenik posebno ističe snagu građanske Crne Gore koja se mora pokazati na djelu time što će pružiti otpor pokušaju uvođenja dvojnog državljanstva.



&#8220;Tek nakon pokazane stvarne borbe i stvarnog otpora, može se očekivati i neka podrška međunarodne zajednice&#8221;, kaže naš sagovornik.



Ali, kako dodaje, bez borbe koju moraju inicirati građani Crne Gore, neće se ni međunarodna zajednica mnogo miješati.



&#8220;Možda su moje riječi oštre, nediplomatske i nijesu za javni diskurs, ali građani Crne Gore se na sve načine – mislim na građansku neposlušnost, ulične proteste i sve ostale vrste otpora – moraju suprotstaviti eventualnom pokušaju donošenja zakona o dvojnom državljanstvu. Jer, oni bi na taj način ostali i bez ovo malo države što imaju. Ali, ako se stvarno i dogodi da se Skupštini preda prijedlog takvog zakona, to je akt za koji mislim da ni međunarodna zajednica neće ostati nijema&#8221;, rekao je Olenik.

Popisna kampanja bila je mnogo veća u Srbiji, nego u samoj Crnoj Gori

Tako sada &#8211; kada italijanski brodovi presretnu migrante &#8211; direktno ih šalju u albanske centre. Prvih 16 migranata stiglo je prekjuče u Albaniju, odakle će moći da apliciraju za azil. Iako kontroverzan, takozvani albanski model privukao je pažnju Brisela.



&#8220;Treba da razmislimo o ideji otvaranja centara za povratak u zemljama van Evropske unije. Početak rada centara u Albaniji omogućiće nam da izvučemo lekcije kako to izgleda u praksi&#8221;, izjavila je Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije.



Dok pohvale stižu iz Rima i Brisela, u albanskoj luci Šenđin, gdje su stigli prvi migranti – protesti, jer aktivisti smatraju da je riječ o kršenju ljudskih prava. S druge strane, pravnici sumnjaju u efikasnost obrade zahtijeva za azil, odnosno strahuju da će tražioci azila dugo biti zadržani u Albaniji, a taj model kritikuju i organizacije koje migrante spasavaju sa mora.



&#8220;Albanski centri služe za promociju ideje da treba izgraditi pritvorne centre za migrante i tražioce azila u zemljama oko Evropske unije. Na taj način, Unija postoje tvrđava &#8211; a zatvori za ljude koji nisu počinili nikakav zločin, nalaze se oko nje&#8221;, izjavio je Luka Kasarini iz organizacije za spasavanje ljudi na Mediteranu &#8220;MSH&#8221;.



Dva migrantska centra u Albaniji moći će da prime do 3.800 odraslih osoba koje će biti u procesu podnošenja zahtjeva za azil u Italiji. Ukoliko im ne bude odobren azil, oni će biti deportovani u, kako se navodi, bezbjedne zemlje, ali se ne precizira u koje. Migrantski centri u Albaniji smatraće se italijanskom teritorijom, i u njima će biti zaposleno 400 radnika.



Albanski mediji pišu da su ukupni troškovi vođenja kampova procijenjeni na 670 miliona eura za pet godina, a te troškove pokriva Italija.

Italijanski centar za migrante u Albaniji &#8211; za aktiviste sporan, za Brisel privlačan model

SVJETSKA_BANKAAAA_600x900

Istovremeno, Svjetska banka je povećala svoju prognozu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 2025. za 0,7 procentnih poena na 3,5%, a takođe je podigla za 0,2 poena na 3,2% svoju procjenu učinka privrednog rasta Crne Gore u 2026. godini.



Banka to navodi u svom najnovijem redovnom ekonomskom izvještaju o Zapadnom Balkanu.



&#8220;Uzimajući u obzir predviđeno povećanje minimalnih i neto zarada od oktobra 2024. godine, kako se prikazuje u fiskalnoj strategiji, očekuje se da će lična potrošnja povećati rast u 2025. godini na 3,5 odsto, uprkos zatvaranju termoelektrane 2025. radi rekonstrukcije. To će zahtijevati veći uvoz energije. Očekuje se da će srednjoročni rast biti održiv i stimulisan napretkom Crne Gore ka članstvu u EU“, naveli su iz Svjetske banke.



Banka predviđa prosječnu inflaciju od 4,2% u Crnoj Gori za 2024. godinu, očekujući da će se ona lagano ublažiti na 3,7% u 2025. godini i dalje na 2,7% u 2026. godini. Budžetski deficit zemlje se ove godine procjenjuje na 12,6% BDP-a, što će porasti na 13,7% BDP-a u 2025. zbog većeg uvoza energije, i pada na 13,2% u 2026. godini, dodaju.



&#8220;Očekuje se da će fiskalni deficit porasti u 2025. na procijenjenih 4,1 odsto BDP-a prije nego što se postepeno smanji na 3,7 odsto u 2026. godine. Vjeruje se da će najavljeno smanjenje penzijskih doprinosa stvoriti manjak prihoda uprkos planiranim kompenzacionim mjerama vlade. Sprovođenje dodatnih fiskalnih mjera konsolidacije bi poboljšalo fiskalni učinak i pomoglo u obezbjeđivanju održivosti“, istakla je Svetska banka.



Očekuje se da će javni dug Crne Gore porasti na 64,5% BDP-a do 2026. godine, sa 62,2% u 2024. i 61,6% u 2025. godini.



Banka je istakla da će održavanje održivosti duga zahtijevati snažnu fiskalnu disciplinu, posebno usred izazovnih globalnih finansijskih uslova i značajnih finansijskih potreba za period 2025-2027. godine.



&#8220;Izgledi su zamagljeni potencijalnim negativnim rizicima. Povećane geopolitičke neizvjesnosti mogu oslabiti izglede za rast trgovinskih partnera Crne Gore, dok visoki troškovi spoljnog finansiranja predstavljaju rizik s obzirom na značajne potrebe zemlje za finansiranjem. Domaća politička dešavanja takođe predstavljaju rizik“, zaključila je Svjetska banka.