Video
Iz Službe zaštite i spašavanja apeluju da je krajnji momenat da se građani urazume i prestanu da pale na otvorenom.
Preporučeno
“Priča je svake godine ista, mi apelujemo, ali za pojedine naše građane to nema efekta. I dalje pale i ne vode računa o svojoj i bezbjednosti sugrađana, zloupotrebljavaju resurse opštine i Službe zaštite i spašavanja. Od 1. marta imali smo čak 51 intervenciju u gradu i okolini. Ako se nastavi ovako, mart će biti drugi po broju požara otkad vodimo evidenciju, a to je u posljednjih 15 godina. Više požara, 139, je bilo samo u martu 2017.”,kaže za Pobjedu komandir Službe zaštite i spašavanja Goran Čavić. Uglavnom se, kaže on, radi o šumskim i požarima trave i niskog rastinja, a u najvećem broju slučajeva izazvali su ih nemarni pojedinci.
“Priča je svake godine ista, apeli su isti, ali za pojedine naše građane izgleda da to nema efekta zato što i dalje pale i dalje se ne vodi računa o bezbjednosti, i dalje se zloupotrebljavaju resursi Službe zaštite i spašavanja. Zaista je zadnji momenat da se skrene pažnja na takve stvari jer moramo svi povesti računa i o našoj kolektivnoj i ličnoj bezbjednosti“, upozorio je Čavić.
On je upozorio i na uticaj takvih požara na zagađenje vazduha u Pljevljima, gradu prepoznatljivom upravo po tom problemu.
“Pored toga, drugi negativni efekat tih požara je ekološki. Svi smo cijelu zimu pričali o zagađenju vazduha, o uslovima u kojima dišemo i mi i naša djeca”, kazao je Čavić.
On dodaje da pored velikih naprezanja ljudi i tehnike, pljevaljska Služba zaštite i spašavanja trpi i ogromne ekonomske troškove.
“Treća bitna stvar kod ovolikih požara je ta što se troše resursi Službe zaštite. Kad to kažem, mislim na vozila, na gorivo, rezervne djelove, prekovremene sate za vatrogasce i sve to u nekoj krajnjoj liniji plaćamo mi građani. Ljudi su malo navikli da na jedan poziv dobiju vozilo i tri-četiri čovjeka. Oni vrlo lagano prilaze tome, bez razmišljanja da li su možda zloupotrijebili neki resurs, da li je ta grupa vatrogasaca bila potrebnija na nekom drugom mjestu i da li je u tom momentu bila potrebnija negdje drugdje kako bi spasila nečiji život”, kazao je Čavić.
Od početka mjeseca Služba zaštite i spašavanja u imala je 76 intervencija uglavnom na gašenju šumskih požara i niskog rastinja. Komandir Milonja Rakonjac kazao je za Pobjedu da je glavni uzrok izbijanja požara ljudski faktor.
“Zbog nemara i nebrige pričinjena je velika materijalna šteta uglavnom na kompleksima listopadnih šuma. Posljednjih pet dana imali smo 22 intervencije. Vatrogasci su gasili vatru u Cerovu, Rasovu, Bogazu i Lijesci gdje je vatra uništila sedamdeset tovara sijena Dušanu Boškoviću. Sijeno je zapaljeno zbog nemara komšije koji je palio travu na livadi i vatrena stihija se prenijela na susjedovu imovinu i uništila mu tri stoga sijena” kazao je Rakonjac.
On je naveo da su gasili požare i u Žaljevu, Lješnici (dimnjak na stambenom objektu), te Njegnjevu, Čokrlijama, Potrku, Pavinom Polju, Malom Polju gdje su, po običaju, usljed paljenja korova na livadama stradali i šumski kompleksi.
“Intervenisali smo i u naselju Rasadnik gdje je neko nemaran zapalio gomilu smeća. Mještani s pravom negoduju zbog takvog nemara pojedinaca. Otežavajuća okolnost je što se nekada interveniše i po dosta nepristupačnom terenu, što iziskuje dodatne probleme i zahtijeva posebne mjere opreza za ljudstvo i mehanizaciju”, ističe Rakonjac. Komandir je podsjetio da do 20. oktobra važi zabrana paljenja vatre na otvorenom.
