Video
Kako je pojasnio, ograničenja u njihovoj profesiji prevashodno se manifestuju u limitiranosti kontakata sa strankama, pristupu sudovima i tužilaštvima, kao i u obilasku klijenata u zatvorima.
“U tom smislu, naročiti problem imaju starije kolege, kod kojih su ti kontakti mnogo rizičniji”, kazao je Piperović.
On ističe da postoji još jedan važan segment, a to je pitanje pravovremenog postupanja u pritvorskim predmetima.
“S obzirom na to da su sve granice u regionu i šire zatvorene, da je zabranjena i međunarodna saobraćajna komunikacija, sve te okolnosti objektivno znače i limitiranost u postupanju i sudova i tužilaštava. Mislim da bi i jedni i drugi prilikom produženja pritvora morali da imaju realniji i objektivniji pristup kako bi se ta mjera zamijenila nekom drugom mjerom, ili kako bi se eventualno ukinuo pritvor tamo gdje se kao osnov za određivanje pritvora navodi opasnost od bjekstva, uz određivanje kaucije”, sugeriše advokat Piperović.
On dodaje da bi ovim mjerama trebalo pribjeći tim prije što okrivljeni sve i da hoće nemaju gdje da pobjegnu, što zbog ograničenja u kretanju, što iz straha po svoje zdravlje i zdravlje svojih bližnjih.
“Ovo su vanredne okolnosti, što bi trebalo da podrazumijeva i neke vanredne krivičnoprocesne rezone po pitanju pritvora”, smatra Piperović.
Kako je zaključio, aktuel na situacija će usporiti cijeli pravosudni sistem u smislu suđenja u razumnim rokovima, usled čega će, zbog objektivnih okolnosti na koje ni država ne može da utiče, objektivno dolaziti do povreda ljudskih prava.
Advokat Andrijana Razić ističe da su gotovo sva suđenja i predmeti u kojima postupa otkazani. Kada je u pitanju poštovanje ljudskih prava i sloboda, ona ne želi da govori načelno, već isključivo u svjetlu konkretnih okolnosti.
“Jedno od osnovnih ljudskih prava okrivljenih l ica svakako je pravo na suđenje u razumnom roku, pa je poznato da su tzv. pritvorski predmeti hitne prirode. Isto tako, nesporno je da čl. 25 zabranjuje, između ostalog, ograničavanje prava na pravično i javno suđenje, čak i u vrijeme ratnog ili vanrednog stanja, koje, inače, u Crnoj Gori nije ni proglašeno”, kazala je Razićeva.
Od uvođenja vanrednih mjera, kao je podsjetila, sva suđenja u pritvorskim predmetima pred Višim sudom u Podgorici odložena su do daljnjeg.
Preporučeno
“Bukvalnim tumačenjem prethodno navedeneustavne odredbe, moglo bi se doći do zaključka da se na taj način pritvorenicima već uveliko krše osnovna prava i slobode”, zaključila je Razićeva.
